Višeslavova krstionica
Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ)
Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje hrvatski knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranoga srednjega vijeka.
Krstionica je isklesana iz bloka mramora te ima šesterostranični oblik visine 90 cm i promjera otvora 120 cm. Uz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupić sa stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova. Uz rub stoji natpis na latinskom jeziku:
+ HEC FONS NE(M)PE SVMIT INFIRMOS VT REDDAT ILLVMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SVA QV(O)D [DE PRIMO] SVMPSERVNT PARENTE, VT EFFICIANTVR XP(ISTI)COLE SALVBRITER CONFITENDO TRINV(M) P(ER)HENNE(M). HOC IOH(ANNES) PR(ES)B(YTER) SVB TEMPORE VVISSASCLAVO DVCI OPVS BENE CO(M)PSIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET S(AN)C(T)I IOH(ANN)IS BAPTISTE, VT INTERCEDAT P(RO) EO CLIENTVLOQVE SVO.
U prijevodu glasi: „Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava i to u čast Sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.“
Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju. Prema izvješćima crkvenih vizitacija iz 1579., 1603. i 1670. u Ninu se doista nalazila krstionica koja opisom odgovara ovoj Višeslavovoj. Odnesena je 1746. godine nakon rušenja zgrade.
U Crkvi hrvatskih mučenika (na Udbini) replika je Višeslavove krstionice koja simbolizira početke kršćanstva u Hrvata. Zato je stavljena u središte crkvene lađe, ispod kupole koja simbolizira nebo. Kroz staklo oko nje prodire iz „neba“ svjetlo koje pada u kripti na sarkofag hrvatskih mučenika. Gospićko-senjski biskup Bogović popratio je postavljanje replike riječima: “Ona je znak početaka naše državnosti i našega kršćanstva te na neki način početak našeg kršćanskog rasta, vjernost krsnim obećanjima. Zato smo i tu krstionicu stavili u Crkvu hrvatskih mučenika, i to baš ispod kupole.“
Odljev krstionice poklonila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Slika 2. Kopija Višeslavove krstionice u Udbini (MJ)
Krstionica je otkrivena u Veneciji 1853. u kapucinskom samostanu Presvetog Otkupitelja odakle je prenesena u muzej Correr. Godine 1941. Italija ju u zamjenu za drugi spomenik prepušta Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja ju smješta u palaču HAZU-a u Zagrebu. Kasnije je prenesena u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu gdje je i danas. Replika se nalazi u Ninu u Muzeju ninskih starina, a u Gliptoteci u Zagrebu je sedreni odljev.
Čim se ukazala mogućnost istraživanja krstionice, odnosno kad je dovezena u Hrvatsku, logično se pristupilo i utvrđivanju vremena nastanka. Ima različitih mišljenja, ali je većina istraživača mišljenja da se radi o Višeslavojoj krstionici iz 8. i 9. st.
Izvori: Mirjana Matijević Sokol, Stjepan Gunjača, Dušan Jelovina
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
