Evo što Hrvatska treba činiti da poput Argentine bez MMF-a napravi čudo
ARGENTINA SE U 10 GODINA POSVE OPORAVILA OD BANKROTA – Do gospodarskog preporoda Argentina je došla posve sama, oslanjajući se na vlastite snage, bez pomoći Međunarodnog monetarnog fodna, bolje rečeno – usprkos MMF-u. Isto bi, kažu stručnjaci, mogla učiniti i Hrvatska, ali uz uvjet da se i kod nas napokon pojave državnici, kakve Hrvatska danas nema ni u tragovima.
Pojedini mediji koji se ne boje objaviti informaciju koja ne ide u prilog vladajućem establišmentu u svijetu, ovih su dana izvijestili da je Argentina otplatom posljednje ture obveznica vrijednih 2,3 milijarde dolara, definitivno pobijedila ekonomsku krizu, te da je postala primjer čudesnog ozdravljenja i oporavka od bankrota.
Zanimljivo je da je do pravog ekonomskog čuda Argentina došla posve sama, oslanjajući se na vlastite snage i strategiju, bez pomoći Međunarodnog monetarnog fodna, bolje rečeno – usprkos MMF-u.
Političari koji su slijepo slušali MMF upropastili su zemlju
Jer prije samo deset godina političari koji su slijepo slušali savjete MMF-a doslovce su upropastili zemlju. Lupajući loncima i poklopcima, ljudi su tada izašli na ulice prosvjedujući protiv stanja u zemlji te protiv politčara koji su bili odgovorni za takvo stanje. Tražili su smjene. Došlo je do sukoba. U nemirima je poginulo skoro 40 ljudi. Agencije su tih dana hladno konstatirale da je Argentina bankrorala. Zemlja je, prema nekim izvorima, nagomilala dugove u visini od čak 170 milijardi dolara.
Novopostavljeno političko vodstvo na čelu s bivšim predsjednikom Nestorom Fernandezom (Bračanin po majci) tada je krenulo posve suprotnim putem od onoga kojeg svim zemljama u krizi nameće MMF. I tak kada su prestali slušati savjete da moraju samo štedjeti i rezati troškove, kada su sami počeli voditi svoju monetarnu politiku i kada su uspjeli potaknuti domaću potrošnju i izvoz, Argentina je krenula putem oporavka.
Argentinska presjednica Europljanima poručuje: Učite od nas!
Danas, deset godina, kasnije, argentinska predsjednica Cristina Fernandez visoko uzdignute glave slavi i otvoreno poručuje Grcima, Talijanima i ostalim Europljanima: ‘Učite od nas’.
Budući da i Hrvatska već duže vrijeme kroči putem koji je Argentinu odveo u propast, te budući da smo svakim danom sve bliže ponoru, odnosno državnom bankrotu, uz pomoć dvojice stručnjaka analizirali smo može li i Hrvatska učiti od Argentine, odnosno možemo li iskoristiti barem neka argentinska iskustva izlaska iz ekonomske krize i dužničog ropstva.
Santini: Argentina je do sloma bila najveći sljedbenik MMF-a i Svjetske banka
– O argentinskom slučaju i o tome kako bi smo i mi iz njihovog iskustva trebali učiti odavno sam napisao mnogo tekstova. Argentinci su, valja to istaknuti, bili najveći vjernici i sljedbenici MMF-a i Svjetske banke, sve dok nisu pukli, nakon čega su se okrenuli sebi. U to vrijeme u Argentini je bila velika bijeda, ogromne socijalne napetosti potresale su zemlju, bilo je nereda i sukoba, no danas su definitivno izašli iz krize, jer imaju trgovinsku suficit, rast BDP-a, visoku zaposlenost i sve ono na čemu im Hrvatska može zavidjeti. No, valja napomenuti da je Argentina ipak puno drugačija od Hrvatske. To je velika zemlja sa čak 35 milijuna stanovinka, četrdesetih je godina prošlog stoljeća bila visoko razvijena, ali je kasnije potonula, dok je Hrvatska vrlo mala zemlja s malim BDP-om, s fiksnim tečajem kune koji, po svemu sudeći, održava financijski sustav da ne pukne, korak smo do gubitka kreditnog rejtinga, a u isto vrijeme ne vide se snage koje bi mogle pokrenuti politku ‘Uzdaj se u se i i u svoje kljuse’. Kao prvi korak u tom smjeru, trebalo bi uvesti znanstvenike u reformu hrvatskog gospodarstva, no u Hrvatskoj nema ni naznaka da bi do toga moglo doći – pomalo pesimistično ističe istaknuti ekonomist dr. Guste Santini, te dodaje da je on još 2000. godine isticao da Hrvatska treba vladu nacionalnog spasa, kao što je to ponovio i nedavno, no u oba slučaju političari su ideju dočekali na nož.
Političarima je lakše zadužiti se, nego uhvatiti se posla
– Popljuvali su me i tada i danas. Jer svima je lakše zadužiti se, nego primiti se posla. Raditi i stvarati je krvavo, jer se treba žrtvovati da se stvari riješe. Treba, prije svega, donijeti odluku da se krene u promjene, no za to bi trebali imati državnike, a mi takve nemamo – podvlači ugledni ekonomist koji je više puta upozoravao na opasnost od argentinskog sindroma, odnosno na opasnost da se i Hrvatskoj dogodi da joj kamata na dug bude veća od stope rasta nacionalnog bogatstva.
– Ako nam padne kreditni rejting, kamate će skočiti i dug će biti jako teško vraćati. Naši se političari sada nadaju da će nam, kad uđemo u EU, gledati kroz prste, te da ćemo se tako provući, no sve su veći izgledi da će nam doći MMF. Argentina je odavno shvatila da Međunarodni monetarni fond štiti kapital odnos i banke, a ne nacionalnu ekonomiju, zbog čega su sada izvan krize. Mi to još, nažalost, to nismo shvatili, kao što ne shvaćamo da je državni intervencionizam u ekonomiji ponekad nužan, jer država na taj način štiti vlastiti interes, dok neoliberalizam kakav danas vlada u Hrvatskoj, ne štiti nacionalni interes – napominje Santini.
Hrvatska je preslaba da bi, poput Argentine, nacionalizirala naftnu kompaniju
Potom dodaje da je Hrvatska, za razliku od Argentine, danas slaba, zbog čega ne može kopirati neke poteze koje je nedavno učinila Argentina.
Točno je da je Argentina nacionalizirala španjolsku naftnu kompaniju YPF jer nije dovoljno ulagala u proizvodnju i da bi spriječila prodaju velikog udjela YPF-a Kinezima. No Argentina je to učinila tek nedavno, kada je bila dovoljno jaka i kada je imala snage za takav potez. Hrvatska je danas izuzetno slaba i mi ovog trenutka nemamo moći učiniti nešto slično – zaključuje dr. Guste Santini.
Slično razmišlja i Vladimir Ferdelji, predsjednik hrvatske udruge menadžera Croma, te jedan od ustrajnijih kritičara vladine ekonomske i monetarne politike.
Ferdelji: MMF i Svjetska banka štite svoje ulagače, a ne narod
– Argentinsko iskustvo ne treba preslikati, jer smo mi ipak drukčiji od Argentine, ali bi njihovo iskustvo valjalo analizirati, da bi iz svega izvukli neke pouke. No, tome treba prethoditi politička odluka da se napokon donese strategija razvoja, da se vidi koliko bi to stajalo, koliko bi trajalo. Valjalo bi to učiniti prije nego se i nama dogodi argentinski sindrom, odnosno slom kakav su oni doživjeli. Trebamo, dakle, analizirati argentinsko iskustva, neke stvari preslikati u vlastitu strategiju, nakon čega bi trebali odrediti gdje je cilj i izlaz – kaže Ferdelji, te dodaje da bi od Argentinaca mogli, prije svega, naučiti da se radikalne mjere štednje koje nekoj državi nameće MMF obično slamaju na narodu.
– Međunarodni monetarni fond, Svjetska i Europska banka štite interese svojih ulagača, zbog čega gdje god dođu traže radikalne mjere štednje koje najteže padaju stanovništu, no koje omogućavaju MMF-u i bankarima da u tim zemljama zauzmu izvanredne pozicije. Bezbroj puta sam objašnjavao da je hrvatska monetarna politika uništila industriju i proizvodnju, zbog čega bi drugačija monetarna politika morala biti dio nove strategije razvoja. I u tom bi dijelu mogli koristiti argentinska iskustva, jer su oni uz pomoć vlastite razvojne monetarne politike pokrenuli proizvodnju i izvoz. I mi moramo napokon shvatiti da ne možemo živjeti od usluga i na dug, a one koji i dalje vjeruju da je to moguće, trebalo bi udaljiti što dalje od vlasti – ističe Ferdelji, aludirajući pri tom na neke ‘stručnjake’ koji su svojim potezima Hrvatsku i uvukli u krizu, a koji se i danas pojavljuju kao potencijalni spasitelji.
Škegri bi trebalo zabraniti pristup politici
– Borislavu Škegri su prije par godina dali da radi program izlaska iz krize, iako nas je on politikom deindustrijalizacije i doveo u krizu. I ne radi se samo o Škegri. I ministar financija u Račanovoj vladi, dr. Mato Crkvenac, svojom je politom precijenjene kune itekako naštetio izvoznicima i proizvođačima, dok je na ruku išao samo uvoznom lobiju – dodaje Ferdelji, te kao zaključak ističe da bi strategiju razvoja trebali raditi stručnjaci, bilo domaći ili strani, a ne političari.
– Argenitna je uspjela uz pomoć državnog intevencionizma, što znači da intervencije države u ekonomiju ne bi trebala biti tabu tema. Država bi, dapače, morala intervenirati sve dok se neke stvari ne promjene i dok se gospodarstvo ne stabilizira, nakon toga politku državnog intervencionizma u gospodarstvbu treba napustiti – zaključuje Ferdelji.
Damir Kramarić/dnevno.hr
