SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Park prirode Lonjsko polje
Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“, Lonjsko polje zauzima prva mjesta: jedno od posljednjih područja u Europi gdje je tradicijsko pašarenje očuvano, a stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima; prvo proglašeno selo roda u Europi.
Površinom od 50 650 hektara jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju.
Lonjsko tlo opijeno poplavnom vodom mjesto je rasta cijenjenog slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Dugotrajnost ovoga drveća sinonim je za izvanrednost kvalitete drveta u cijelom svijetu. I drugi biljni svijet ovaj prostor čini iznimnim; a ishodište svih posebnosti upravo su periodične poplave koje su stvorile poseban prirodni svijet.
Svinje, krave i konji, kada se povuče poplava, izlaze na pašu i tu borave do pojave prvog snijega. Identitet ovog močvarnog područja čine izvorne životinjske pasmine – hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič i turopoljska svinja, koja ovdje stoji na začelju, a prva je u redu najugroženijih izvornih pasmina.
Krapje je jedino selo u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine i u njemu se, od 1995. godine, tradicionalno obilježava Dan europske baštine.
U selu Krapje, povijesnom građevinskom području, očuvana je izvornost graditeljstva u svoj svojoj cjelini. U svijetu je to jedinstven primjer tradicijske drvene arhitekture u okolišu poplavnih nizina karakteristične linijske prostorne organizacije sela.
U Lonjskom se polju gnijezdi velik broj ptica močvarica. Bijele i crne rode, žličarke, razne vrste čaplji, štekavci i orlovi kliktaši hrane se na barama i pašnjacima Lonjskog polja. Dva područja unutar Parka, Krapje Đol i Rakita, proglašeni su posebnim ornitološkim rezervatima.
Tu je i selo znano po rodama, to je Čigoč. Na inicijativu Zaklade za europsku prirodnu baštinu – EURONATUR – dodijeljen je Čigoču naziv prvog europskog sela roda. Na velikom broju kuća ili štala rode svijaju svoja gnijezda. U tridesetak aktivnih gnijezda prebiva gotovo stotinu roda.
Brojne etnografske zbirke čuvaju tradicionalno pokućstvo, alate i tekstile. Tradicija živi i kroz nematerijalnu baštinu; ples, pjesmu i brojne usmene predaje.
