Domovinski rat: Pontonski most na Maslinici
Slika 1. Pontonski most na Maslenici (Kamenjar)
22. kolovoza 1993. ponovno je uspostavljen promet pontonskim mostom na Maslenici
Nakon operacije kodnog imena „Gusar“ (akcije Maslenica 22 – 28. siječnja 1993.) započele su pripreme za spajanje Novskog ždrila pontonskim mostom. Radovi na postavljanju i spajanju teglenica započeli su početkom srpnja 1993., a 18. srpnja 1993. predsjednik dr. Franjo Tuđman je pješice u pratnji dužnosnika i veleposlanika prešao most. Most je bio dug 279 m, a širok 7,6 m. Sastojao se od 5 teglenica i 6 prijelaznih mostića. Četnici su ga redovito gađali. Bilo je i težih oštećenja, ali most je služio svojoj svrsi. Ponovno je povezao Sjevernu i Južnu Hrvatsku.
Nakon težega oštećenja pontonskoga mosta izvršena je sanacija i most je ponovno otvoren za promet 22. kolovoza 1993. godine.
Postavljanje pontonskoga mosta na Maslenici bilo je otežano zbog stalnih četničkih provokacija, gađanje gradilišta. S druge strane, međunarodna zajednica je vršila silan pritisak na Hrvatsku i prijetila sankcijama nakon akcije „Gusar“ ako ne napuste oslobođeni hrvatski teritorij.
Most je izravno pogođen 36 puta, više puta teško je oštećen, ali je izvrsno služio svrsi i omogućio povezivanje sjevera i juga Hrvatske. Nakon smirivanja situacije preko mosta je dnevno prolazilo 3 do 4 tisuće vozila. Humanitarna pomoć za BiH je dopremana preko pontonskoga mosta.
UNPROFOR je stalno pravio poteškoće. Kada nisu uspjeli spriječiti gradnju pontona, onda su blokirali promet preko magistrale u mjestu Rovanjska. UNPROFOR nije htio koristiti most već je išao preko Paga što je bio daleko duži put. Oni nisu htjeli koristiti pontonski most jer su tvrdili da je nelegalno sagrađen i opasan.
Poznata je scena blokade prometa od strane UNPROFOR-a. Oni su blokirali promet na magistrali u mjestu Rovanjska što je izazvalo reakciju generala Ante Gotovine koji je došao nenaoružan pred strojnice francuskoga kontingenta UNPROFOR-a kako bi prekinuo blokadu. Vozači kamiona koji su bili na mjestu blokade, kada su vidjeli nenaoružana generala pred UNPROFOR-ovim strojnicama, uzeli su montirače i velike ključeve iz svojih vozila pa izišli na magistralu da pruže podršku generalu. Nakon oštre reakcije generala Gotovine francuski vojnici su se povukli i oslobodili magistralu. Umjesto da krenu za Zadar preko pontona, oni su krenuli magistralom prema sjeveru pa preko Paga prema Zadru.
UNPROFOR nije htio koristiti most pa je general Gotovina kontaktirao Jeana Cota, zapovjednika UNPROFOR-a u Zadru i osobno ga u džipu dovezao na sredinu pontona kako bi pokazao da se sigurno može preći preko mosta. Slika generala Gotovine i zapovjednika UNPROFOR-a na pontonu bila je važna poruka svima.
Tako se branila Hrvatska 1993. godine!
Dr. Marko Jukić
