SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kninska tvrđava

Kninska tvrđava spomenik je nulte kategorije, jedna od najvećih srednjovjekovnih tvrđava u Europi. Smještena je na južnom dijelu brda Spas i nalazi se 100 metara iznad Knina. Tvrđavu su tijekom stoljeća osvajali, rušili i gradili osvajači: Mađari, Turci, Mlečani, Francuzi, Austrijanci i Nijemci. Fra Lujo Marun otkupom je spasio tvrđavu, a hrvatska država ju je obnovila.

Tvrđava je današnji izgled dobila početkom 18. stoljeća., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju naslanja sa sjeverne strane. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku.

Obnova i dogradnja tvrđave i podgrada nastavljena je i za turske vladavine (1522. – 1688.).

Temeljita izgradnja, rekonstrukcija i oblikovanje tvrđave kakvom ju danas vidimo provodi se za mletačke uprave (1688. – 1797.).

Kninska tvrđava može se podijeliti na pet dijelova: Gornji grad (Kaštel Knin), Srednji grad (Garišta), Donji grad, Bandjeru (Kaštel Lab) i postaju Belveder. Svaki od ovih dijelova tvrđave može se smatrati i samostalnim utvrđenim gradom.

 

Tvrđava je duga 470 metara, a na najširem dijelu široka je 110 metara. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra mjestimično su visoki i do 20 metara.

Kninska tvrđava zaštićena je urbanistička cjelina i upisana u registar Kulturne baštine Republike Hrvatske kao spomenik nulte kategorije tj. spomenik od posebnog nacionalnog interesa.

 Izvori: www.kninskimuzej.hr, Branko Nadilo

Skip to content