Domovinski rat: Srpski zločini u općini Ravno
JNA je 1. listopada 1991. godine razorila hrvatsko selo Ravno u Bosni i Hercegovini. Bilo je to na početku agresije na jug Hrvatske kada su Srbi i Crnogorci krenuli u osvajanje Dubrovničkog primorja, Dubrovnika i drugih područja juga Hrvatske. Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva BiH, nije osudio agresiju na hrvatsko selo u BiH, nije osudio rušenje sela i ratni zločin koji je počinjen već je kazao: “To nije naš rat.”
Alija Izetbegović se preko TV Sarajeva obratio stanovnicima BiH: „Stavit ću im svima na znanje da Bosna i Hercegovina ne želi biti sudionik u ovom bezumnom činu. Na temelju navedenog i onih zaključaka koje znate, odluka Predsjedništva o mobilizaciji vaše je pravo i dužnost, građana BiH, da se ne odazovete na mobilizaciju, ni na poziv da sudjelujete u građanskom ratu. Niste dužni, zapamtite, ništa vas ne obvezuje na to, da dižete ruke jedni na druge, da pucate jedni na druge… Zapamtite, ovo nije naš rat. Neka ga vode oni koji ga žele voditi. Mi ne želimo taj rat. Pomozite nam, dakle, zajedno s nama učiniti sve da sačuvamo mirnu Bosnu.“(6. listopada 1991.).
U vrijeme davanja izjave (6. listopada 1991. ) Užički i Titogradski korpus, potpomognuti rezervistima iz Crne Gore, već su zauzeli dominantne visove na južnoj i istočnoj strani Mostara – Humu, Gubavici i Fortici.
Na području općine Ravno Srbi su u listopadu i studenome 1991. godine izvršili ratni zločin; ubili su 23 civila i jednog pripadnika HVO-a (Davor Marijan i suradnici)
U hrvatskom selu Ravno, koje se nalazi u Bosni i Hrecegovini, nije bilo vojno sposobnog stanovništva niti je bilo naoružanih skupina. O razaranju Ravnog govorio je za Crnogorsku televiziju potpukovnik JNA Đuro Komšić koji je vodio napad na Ravno:
Reporter: „Gospodine potpukovniče, recite nam, Ravno…selo je ovdje ispred nas. Tuku topovi, haubice, recite nam iz kojih se sve oruđa otvara vatra.“
Potpukovnik Komšić: „Ovo sada što tuče selo Ravno je valjevska artiljerijska jedinica…a malo prije je gađala, to ste vidjeli, topovska jedinica. U selu Ravnom imamo dosta gubitaka i zato smo i danas preduzeli ove mjere da gađamo selo Ravno.“
Reporter: „Po svemu što se vidi, čini se da hrvatskih snaga nema u selu…“
Potpukovnik Komšić: „Znate što? Oni se kriju, po podrumima, po izbama, izlaze noću tako da nas iznenađuju. Međutim, mi ćemo preduzeti dalje mere, tako da ovo selo držimo pod kontrolom i pod vatrom.“
Reporter: „Recite mi šta poslije ovoga slijedi?“
Potpukovnik Komšić: „Poslije ovoga slijedi akcija čišćenja, vjerujem da će naše jedinice potrti i ovo selo.“
JNA i paravojne postrojbe su 13. studenoga 1991. godine na svirep način ubile osam hrvatskih civila, stanovnika Kijeva Dola. Svi ubijeni su bili stariji od 60 godina.
Osim potpuno srušena sela, ubijeno je 24 ljudi, ranjeno ih je 11, a njih 18 je utamničeno u Trebinju. Razlog za zločin u Ravnom bio je odmazda za poraz JNA i četnika od Hrvatske vojske kod Čepikuća.
Nakon osam mjeseci okupacije postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, Hrvatske vojske i Hrvatskih oružanih snaga su u lipnju ’92., u okviru akcije Lipanjske zore, oslobodile Ravno.
Dr. Marko Jukić
