SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: grad Rab
Rab se prvi put spominje već u ranokršćanskim spisima Klaudija Ptolomeja pod imenom Arba.
Stari grad Raba srednjovjekovni je grad s dobro očuvanim gradskim zidinama, prepoznatljiv po četiri zvonika koja se nalaze u starogradskoj jezgri. Za zvonike se veže vrlo zanimljiv podatak: svaki od zvonika ima visinu u metrima jednaku prosječnoj temperaturi u stupnjevima Celzijusa, po godišnjim dobima. Dakle, visina najvišeg zvonika asocira na ljeto, a najnižeg na zimu. Naravno, u vrijeme dok su zvonici građeni.
Stari dio grada Raba sastoji se od četiri ulice (Gornje, Srednje, Donje i Rive) koje ponovo asociraju na četiri godišnja doba, a okomito na njih dolazi 12 ulica koje predstavljaju 12 mjeseci u godini.
Prepoznatljivi zvonici su zvonici katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, crkve sv. Ivana Evanđelista, crkve sv. Andrije Apostola i crkve sv. Justine.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije sagrađena je oko 4. stoljeća te je kasnije preuređena u romaničkom stilu. Na molbu tadašnjeg biskupa papa Aleksandar III. posvetio je crkvu, biskupijsko sjedište tog vremena, 1177. godine. Osim što se u njoj čuvaju mnoge slike i relikvije, posebno je značajna lubanja sv. Kristofora. Mučenik i svetac Kristofor zaštitnik je otoka Raba, putnika, vozača i pomoraca. Rapska fjera, najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj, posvećen je sv. Kristoforu i kralju Ljudevitu Velikom. Do 26 m visokoj romanički zvonik katedrale (izgrađene izvan hrama) je simbol grada.
Ruševine samostana i crkve sv. Ivana Evanđelista zapravo su ostaci kompleksa građevine za koju se smatra da je nastala u ranom srednjem vijeku. Jedina je srednjovjekovna sakralna građevina s ophodom oko oltara na Rabu. Obnovljena je tijekom romaničkog razdoblja, a tada je dobila i zvonik visok 20 metara. Danas je, od nekadašnje bazilike, ostao romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja te restaurirani romanički deambulatorij.
Crkva i samostan sv. Antuna Opata smješteni su na samom vrhu poluotoka, na čelu grada.. Crkva sv. Andrije je trobrodna crkva dio je benediktinskog samostana sv. Andrije koji postoji od 11. stoljeća. Danas se u njemu nalazi galerija antiknih ulja na platnu s motivima Raba iz 1638. godine. U samostanu još uvijek žive opatice koje brinu o vrtu i izrađuju razne suvenire. Zvonik sv. Andrije podignut je 1181. godine i najstariji je na otoku.
Benediktinski samostan i crkva sv. Justine izgrađena je 1574. godine. Samostan danas služi kao muzej u kojem se nalazi zbirka sakralnih predmeta i umjetnina. Romanički zvonik je iz 12. / 13. stoljeća.
Od nekadašnjih antičkih građevina nije ostalo gotovo ništa, jer je grad nekoliko puta bio rušen i ponovno građen.
Značajne povijesne svjetovne građevine, često pregrađivane i djelomično rušene, unutar zidina su velika palača Dominis, palača Nimira iz 15. stoljeća, Knežev dvor (danas skupština grada Raba), gradska loža, palača Cernotta, kula gradskog sata i palača Marinelis. Sačuvani su mnogi bogato ukrašeni ulazni portali, uklesani grbovi (obitelji Dominis, Hermolais, Galzigna, Benedetti, Šegota itd.) i prozori obogaćeni romaničkim i gotičkim monoforama i biforama.
Gradska loža sagrađena je u renesansnom stilu 1509. godine kao prostrana sala s krovom poduprtom nizom stupova. Loža je bila središte Raba do pada Mletačke republike 1797. godine. Kada je izgrađena loža podignut je i toranj sa satom koji i danas radi.
Rabska fjera
Rabska fjera je najstariji i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj. Temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364., kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom, koji je Rab oslobodio mletačke vlasti. Fjera se održava u čast sv. Kristofera, kojemu se pripisuje zasluga za spašavanje grada od uništenja.
Rabska fjera održava se svake godine od 25. do 27. srpnja (ti su dani ujedno i dani sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora). Tijekom Fjere cijeli se grad vraća u prošlost. Mali obrtnički dućani i zanatske radionice izlaze na gradske ulice, nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku da na licu mjesta vide kako se na tradicionalni način izrađuje pojas za hlače ili mirisna pomada, ili pak ukrašava kosa sićušnim cvjetićima, baš kao u srednjem vijeku. Zrakom se širi miris svježe prženih šulčića, dok na plaži niče cijelo ribarsko selo. Ulice odzvanjaju pjesmom i glazbom dok se prolaznicima nude tuna, fritule, sir i vino.
Posljednji dan Rabske fjere, 27. srpnja, ujedno je i dan sveca zaštitnika grada Raba, svetog Kristofora. Na taj se dan održavaju viteške igre Udruge rapskih samostreličara. Viteške igre su prvi put održane 1364. godine.
