U jeku suvremenih raspravā o Zakonu o hrvatskom jeziku donesenom 2024., u četvrtak je 16. listopada 2025. u 19 sati splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije u suradnji s Hrvatskom udrugom Benedikt organizirao tribinu Perspektiva hrvatskog jezika u duhu Zakona o hrvatskom jeziku. Tribina se simbolično održala ne samo u rodnom gradu Oca Hrvatske Književnosti, već i u prostoru knjižnice Dalmatine, podružnice Gradske knjižnice Marka Marulića, i to u neposrednoj blizini IV. splitske gimnazije koja također nosi ime najznačajnijega splitskog književnika.
Tribinom je moderirao dr. sc. Ivan Pavić, redoviti profesor i predsjednik splitskoga ogranka Hrvatske paneuropske unije. Uz dr. sc. Ivana Pavića, pozdrav i riječi dobrodošlice uime Hrvatske udruge Benedikt iznijela je Katarina Žanetić, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u IV. gimnaziji Marka Marulića.
Nakon pozdravljanja uzvanika predstavljeni su pozvani predavači: dr. sc. Marko Tadić, prof. Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Vijeća za hrvatski jezik, dr. sc. Mario Grčević, prof. Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Povjerenstva za izradu Zakona o hrvatskom jeziku te akademik Mislav Ježić, prof. Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU-a te član Vijeća za hrvatski jezik.
Predavanje je započeo dr. sc. Marko Tadić predstavljajući obveze Vijeća za hrvatski jezik kojim predsjedava, važnost postojanja Vijeća i njegovu ulogu u provođenju Zakona o hrvatskom jeziku. Profesor Tadić govorio je o suvremenom položaju hrvatskoga jezika i o važnome čimbeniku koji predodređuje njegov položaj – sam Zakon. Budući da su područje njegova znanstveno-nastavnoga interesa računalna lingvistika i jezične tehnologije, profesor Tadić upozorio je na važnost računalne obrade hrvatskoga jezika, dakako u vezi s temom tribine.
Idući je riječ preuzeo predsjednik Povjerenstva za izradu Zakona o hrvatskom jeziku, dr. sc. Mario Grčević, objašnjavajući uvjete u kojima Zakon pokušava već dulje vrijeme stupiti na snagu i navodeći neke od argumenata protivnika Zakona, povezujući suvremeno sociopolitičko stanje i jezične politike sa stanjem tijekom hrvatske povijesti. Profesor Grčević zaključio je svoje izlaganje mišlju o potrebnom dorađivanju i unaprjeđivanju Zakona, naglašujući kako je za hrvatski jezik iznimno važno što je (uopće) donesen.
Na koncu se obratio akademik Ježić koji je jasno i podrobno obrazložio najvažnije stavke Zakona i pozornost usmjerio prema konkretnim izazovima s kojima se susreće hrvatski jezik i njegovi govornici, a među njima napose i njegovi „čuvari“ – profesori hrvatskoga jezika. Svojim je izlaganjem akademik Ježić obuhvatio i zaključio sve spomenute „sporne“ tematike kojima se tribina otpočetka bavi, od povijesti hrvatskoga (književnog i standardnog) jezika preko jezičnih politika do digitalizacije i budućnosti.
Nakon izlaganja svih triju predavača, profesor Pavić pozvao je publiku na javnu raspravu, komentare i pitanja. S obzirom na veliku posjećenost tribine na koju su se odazvali i mnogi stručnjaci, nadasve kroatisti iz sustava svih triju razina obrazovanja, večer je završila intrigantnim pitanjima i odgovorima, a za radoznalost nadahnutih slušatelja, pokazalo se, nedostajalo je i vremena.
