Druga je godina Marul art festa, samostalnog projekta u okviru Marulićevih dana u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt. Stara gradska vijećnica u Splitu domaćin je tribine „Marulić i renesansa“ trećeg dana ovogodišnje manifestacije. Marko Marulić, Splićanin, intelektualac, filozof, humanist, pisac, pjesnik svojim stvaralaštvom nije samo zadužio Hrvatsku, već je kroz univerzalne teme i vrijednosti dodirnuo Europu i svijet.
„Marul art fest povezuje Marulićevu književnu baštinu, renesansu i suvremenu kulturu, klasičnu književnost, dramsko i likovno stvaralaštvo. Cilj je manifestacije obogatiti Marulićeve dane novim programskim sadržajima i aktivnostima u našem gradu u europskom kulturnom kontekstu“. Uvodna je riječ voditeljice programa Ive Jakelić, studentice na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Uz srdačne riječi dobrodošlice zainteresiranoj publici u dvorani zahvalila je Silvani Dragun, voditeljici Marul art festa, i predstavila uvažene sudionike tribine koje još pamtimo s prošlogodišnjeg Marul art festa, dr. sc. don Mladena Parlova i dr. sc. Hrvoja Petrušića. Program je započeo sjajnom glazbenom izvedbom mandolinskog dueta Umjetničke akademije iz Splita koja nas je oduševila.
Vrlo zanimljiva i složena rasprava o Maruliću predstavljena je kao razgovor i odgovori na pitanja moderatorice programa. Don Mladen Parlov redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, odličan poznavatelj Marka Marulića i autor nedavno objavljene nove knjige „Vitae exemplar: Prilozi o Marulu“.
Što znači naslov, o čemu govori njezin sadržaj? Vitae exemplar je ime za Marka Marulića kao ogledalo kreposti i uzor života kako ga je nazvao njegov prijatelj, mlađi suvremenik, pisac Frane Božićević, autor prvog životopisa Marka Marulića Splićanina. Inače, knjiga je zbornik objavljenih članaka o Marulićevoj teološkoj ostavštini, važnim događajima u političkoj Europi. Knjiga je namijenjena široj čitalačkoj publici koja želi obogatiti spoznaju o raznim teološkim pitanjima. Pouka je i za današnje vjeroučitelje.
Kako Marko Marulić u svojim djelima spaja biblijsku teologiju s humanističkim idealima renesanse?
Složeno je pitanje jer su humanizam i renesansa složeni fenomeni, smatra don Mladen. Od 13. do 16. stoljeća srednjovjekovni svijet je na odlasku, a novi se ne nazire, ali neke promjene se ipak osjećaju; biti slobodan od svih prisilnih ograničenja nametnutih pravila. Mislili su da im rimski klasici Platon, Ciceron, Aristotel mogu biti uzor za osobni život i društvene promjene. Marulić daje odgovor svojim djelom „De Institutione bene vivendi“ ili Pouke za čestit život. Izvori su u Svetom pismu, djelima crkvenih otaca i nauku Katoličke Crkve. Bog je dao nauk ljudima kako izgraditi svoj život i mijenjati društvo.
Za mnoge je Marulićeva Institucija srednjovjekovno nabožno djelo. Vi ga smatrate primjerom primjene filozofije na način života. Koji su razlozi? Pitanje upućeno prof. Hrvoju Petrušiću koji je prošle godine obranio doktorsku disertaciju iz filozofije o Marulićevoj Instituciji na Sveučilištu u Zadru.
„Institucija je Marulićev bestseler koji postavlja kršćanske svece kao legende kako oblikovati ljudski život i kako ga kršćanski živjeti. Marulić je kršćanski humanist, prati kršćanina od obraćenja preko asketskih vježbi do usvajanja temeljne kreposti, a ona je ljubav, ne samo u smislu etike, već u smislu spoznaje“. Institucija je asketski priručnik, didaktički moralni udžbenik duhovnog vodstva ne samo dušobrižništvo već savršena filozofska metoda, objasnio je prof. Petrušić.
U kojoj mjeri Marulić pripada humanističkoj tradiciji Erazma Rotterdamskog?
Prof. Petrušić objašnjava njihovu vezu u pobožnosti, okrenutost Svetom pismu, kršćanskom humanizmu, obrazovanju, prenošenju znanja, učenosti, ali i lijepoj riječi, lijepoj rječitosti koju Marulić s pohvalom doživljava kao dobru metodu približavanja čitatelju.
Don Mladen objašnjava njihove razlike kada kaže da je Marulićev Krist iskustven, doživljen obraćenjem, dok je Erasmov idealizirani Krist u krepostima.
Kako bi Marulićeva pobožnost mogla biti relevantna za suvremeni kršćanski život – pitanje upućeno predstavljačima?
„Marulić nudi jako puno dobrog sadržaja teološkog, filozofskog, biblijskog koji je napisan lijepim, uzvišenim književnim stilom. Osobito preporučam Marulićevu poeziju, marijanske pjesme, čitati i uživati. Njegova poezija je pravo čudo lijepih stihova, sadržaja, čudo je pjesnika. „Svarh muke Isukrstove“ pjesma je od 680 stihova, dirljiva do suza“. Zaključio je don Mladen završnu večer vrlo sadržajnog i uspješnog Marul art festa 2026. Potom smo se prepustili završnoj prekrasnoj izvedbi mandolinskog dueta Umjetničke akademije u Splitu.
Hrvatska udruga Benedikt / Margita Vučetić
Pozivamo Vas da pogledate snimku tribine koja je dostupna na YouTube kanalu Hrvatske udruge Benedikt:
