Zadarska ljetna škola: “Temelji liberalne demokracije”
Vrhunski stručnjaci iz svijeta ekonomije, politike i filozofije odlučili su svoje vrijeme posvetiti mladim ljudima – studentima i mladim profesionalcima kako bi ih obogatili svojim znanjem i novim idejama i to u ljetnoj školi “Temelji liberalne demokracije”, u organizaciji Centra za obnovu kulture, koja je u ponedjeljak, 30. srpnja započela u Zadru, a trajala je do subote, 4. kolovoza.
Škola se održavala u prostorijama Sveučilišta u Zadru. Na otvorenju ljetne škole, na kojoj je sudjelovalo 40-ak studenata i mladih profesionalaca, govorili su uime domaćina dr. Dijana Vican, prorektorica za znanost, tehnologiju, razvoj i materijalne resurse Sveučilišta u Zadru i Stjepo Bartulica, predsjednik COK-a.
Kako je istaknula dr. Vican, vrata Sveučilišta uvijek su otvorena za razvoj obrazovanja, osobito temi demokraciji kojoj svi težimo. Predsjednik COK-a Stjepo Bartulica je otvarajući ljetnu školu istaknuo potrebu za ovakvom vrstom dodatnog obrazovanja studenata i mladih profesionalaca kako bi od eminentnih stručnjaka uvidjeli važnost uključivanja u političku kulturu demokracije.
Tijekom šest dana mladim je sudionicama ljetne škole o povijesti liberalne demokracije i slobodnom tržištu govorio dr. Robin Harris, britanski povjesničar, publicist i novinar koji je radio i kao savjetnik Margaret Thatcher. Naglasio je da ukoliko Hrvatska očekuje ekonomski napredak, prvo mora kreirati uvjete za slobodno tržište.
„Iako turizam u Hrvatskoj cvijeta, to još uvijek nije dovoljan uvjet za ekonomski rast. U Hrvatskoj se trebaju smanjiti porezi kao i razni nameti te treba znatno srezati državne troškove. No dok se to ne učini ne može se očekivati gospodarski rast“, poručio je.
Slobodno tržište, niski porezi, privatni mirovinski račun i privatizacija državnih poduzeća – pravi je recept gospodarskog rasta svake države, smatra dr. José Piñera, čileanski ekonomist i intelektualac, poznatiji kao izumitelj čileanskog privatnog mirovinskog sustava.
Naime, kako je pojasnio dr. Piñera, 1980. godine u svojoj je zemlji uveo privatni mirovinski sustav koji je omogućio svakom zaposlenom pojedincu da na svoj račun odvaja od plaće kako bi od toga živio u starosti. Tako je državu odvojio od mirovinskog sustava te je omogućio ljudima da štede te da imaju novaca za starost. Taj je svoj program Piñera u modificiranom obliku uveo u još 30 zemalja, u kojima također dolazi do ekonomskog rasta.
Da je danas došlo do inflacije ljudskih prava koje treba štititi, a na štetu religije, istaknula je Sophia Kuby, izvršna direktorica u nevladinoj organizaciji „European Dignity Watch“ posvećenoj obrani života i temeljnih ljudskih i obiteljskih sloboda. Prema njezinim riječima, prije se govorilo o ugroženosti ljudskih prava kako bi se ta prava zaštitilo od političke moći, a danas političari o zaštiti ljudskih prava govore kako bi proklamirali vlastita stajališta.
„Krajem 20. stoljeća došlo je do radikalne sekularizacije te pokušaja ‘izbacivanja’ religija iz javnih ustanova. Danas se ne prihvaća religijska vizija ‘dobrog’ života i to dovodi do neutralizacije religije u javnom životu“, ustvrdila je Kuby ističući da se sve više ugrožava brak i obitelj.
O filozofskom i religijskom poimanju slobode govorio je Rémi Brague, profesor filozofije i religije na pariškom sveučilištu Sorbonne koji je ustvrdio da sloboda nije samo politički pojam nego upravo proizlazi iz judeo-kršćanske filozofije. Kako je pojasnio, Bog je ljude stvorio slobodnima od sebe, u čemu se i sastoji ljudska sloboda.
Dr. Brague u svojim se predavanjima osvrnuo se i na povijest nastajanja Europe. Prema njegovom mišljenju, europska kultura nema svoje korijene u Europi već u Ateni, koja se prije nije smatrala dijelom Europe, i Jeruzalemu. Naime, dr. Brague pojašnjava mit o rimskoj kulturi koja ja zapravo posuđivala dijelove iz drugih kultura.
RV/benedikt
