Kvantni fizičar Anton Zeilinger: dokazivanje Boga značilo bi kraj vjere
Poznati bečki kvantni fizičar isključuje mogućnost da bi u svojim istraživanjima došao do te točke da otkrije Boga. ‘Dragoga se Boga ne može otkriti’, ističe u intervjuu za časopis Profil Anton Zeilinger, te dodaje: ‘To je uostalom pitanje vjere, a ne znanja’. Kaže pritom da poznaje neke iz konzervativnih crkvenih krugova koji misle da se Boga može dokazati, no to bi bio kraj vjere i tada odlaženje u crkve ne bi bilo pitanje vjere nego puka računica.
Na pitanje gdje je onda u prirodnim znanostima pitanje o Bogu koji se ne protivi prirodnim znanostima, fizičar odgovara da on to načelno vidi tamo gdje nema ničeg objašnjivog kao u samim prirodnim zakonima, primjerice sili teži. Osim toga nitko ne zna zašto postoje prirodni zakoni, a oni su jednostavno tu. Upravo je to prostor gdje može biti Boga, ako sam vjernik, jer Bog nije u proturječju s prirodnim zakonima. To je pak osobna odluka pred kojom jednako stoji i laik kao i prirodoznanstvenik.
Na tvrdnju bečke biologinje Schröder da se prostor iracionalnog pred znanošću sužava, Zeilinger odgovara: ‘I gospođa Schröder mora ponešto u svojoj znanosti vjerovati, primjerice glede valjanosti prirodnih zakona. Oni se ne mogu dokazati ni pobiti. Jer i to da nema Boga, kako misle ateisti, ne može se dokazati, ističe također fizičar.
Neizostavno je pitanje u takvim intervjuima i evolucija, o čemu fizičar Zeilinger jednostavno kaže: I prirodni zakoni, uključujući i evolucijske zakone, funkcioniraju tako da nas dovode čuđenju da nešto takvo kao što je život postoji. To je izvan znanstvenoga objašnjenja. Pa i kad se daje neko objašnjenje s pomoću slučaja, moj je odgovor: Zašto je svijet upravo ovakav, to ne može biti plod slučaja.
Na kraju intervjua bečki kvantni fizičar navodi, kako kaže, vrlo mudru rečenicu autora Odiseje u svemiru pa kaže: Ako vam neki poznati znanstvenik veli što bi u budućnosti još bilo moguće, tada on vjerojatno ima pravo. Ako vam pak taj isti znanstvenik kaže što bi u budućnosti bilo nemoguće, vjerojatno nema pravo.
Filozof Jürgen Habermas: Vjera se u liberalnom društvu ne smije odagnati u privatnost
U sličnom tonu o poslanju vjere govori filozof Jürgen Habermas. ‘Vjera se u liberalnom društvu ne smije odagnati u privatnost’ izjavio je filozof Jürgen Habermas u raspravi koju je izazvalo obrezanje u Njemačkoj. U članku, objavljenom u Neue Zürcher Zeitung-u Habermas ističe da je potiskivanje vjere u ime laicizma uznemiravajuće.
I vjera bi, prema mišljenju filozofa, imala voditi računa o sekularnim vrijednostima glede temelja pravne države i demokracije, što je Katolička Crkva učinila na Drugom vatikanskom saboru.
RV/benedikt
