Predstavljen treći svezak Papine knjige ‘Isus iz Nazareta’
Svezak Isusovo djetinjstvo Josepha Ratzingera – Benedikta XVI., u izdanju nakladničke kuće Rizzoli i Vatikanske izdavačke knjižare, od sutra se može nabaviti na talijanskom, brazilskom, hrvatskom, francuskom, engleskom, portugalskom, španjolskom, poljskom i njemačkom jeziku u pedeset država, a prvo je izdanje tiskano u više od milijun primjeraka, Sljedećih mjeseci svezak će biti preveden na dvadeset jezika i objavljen u 72 države.
Svezak je danas predstavljen u Vatikanu, a o njemu su govorili kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, Maria Clara Bingemer, profesorica teologije na katoličkom sveučilištu u Rio de Janeiru, don Giuseppe Costa, ravnatelj Vatikanske izdavačke knjižare, te Paolo Mieli, predsjednik odjela za knjige izdavačke kuće Rizzoli, pod ravnanjem patra Lombardija, ravnatelja tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Je li istinito to što je zapisano? Tko je Isus? Odakle dolazi? Ili, kako sam Isus u Markovu evanđelju pita svoje učenike: A Vi, što kažete tko sam ja? To su temeljni upiti na koje odgovara knjiga Josepha Ratzingera-Benedikta XVI., koju on sam naziva malim predvorjem u cijelu trilogiju ‘Isus iz Nazareta’. Svezak ima 176 stranica, podijeljenih u četiri poglavlja, pogovor i kratki uvod.
Prvo je poglavlje posvećeno Spasiteljevim genealogijama u Matejevu i Markovu evanđelju, koje se međusobno vrlo razlikuju, ali obje imaju isto teološko-simbolično značenje: smještanje Isusa u povijest i njegov istinsko podrijetlo kao počelo, novi početak u povijesti svijeta.
Drugo se poglavlje bavi navještajem rođenja Ivana Krstitelja i Isusa. Čitajući nanovo razgovor između Marije i arkanđela Gabrijela u Lukinu Evanđelju, Joseph Ratzinger objašnjava da Bog preko žene traži „novi ulaz u svijet“. Da oslobodi čovječanstvo od grijeha, tvrdi Joseph Ratzinger citirajući Bernarda iz Clairvauxa, Bogu je potrebno „slobodno pokoravanje“ njegovoj volji. Stvarajući slobodu, Bog je, na neki način, postao ovisan o čovjeku. Njegova je moć povezana s neusiljenim ‘da’ ljudske osobe. I tako može, zahvaljujući Marijinu pristanku, započeti povijest spasenja.
Središte je trećega poglavlja Betlehemski događaj i povijesni kontekst Isusova rođenja, rimsko carstvo koje se pod Augustom proteže od Istoka do Zapada i, svojom univerzalnom protegom, omogućuje ulazak u svijet „univerzalnog nositelja spasenja; vrijeme se naime ispunilo. Pojedine su sastavnice pripovijedanja rođenja bremenite značenjem: siromaštvo koje ‘istinski prvorođenac svemira’ odabire da se objavi, svemirsko blještavilo obavija štalicu; posebna Božja ljubav prema siromašnima, koja se očituje u javljanju pastirima, te riječi hvalospjeva Gloria, predmet spornih prijevoda.
Mudracima, koji su vidjeli izlazak zvijezde „židovskog kralja, i došli mu se pokloniti, te bijegu u Egipat, posvećeno je četvrto poglavlje. Likovi mudraca, opisani crpeći iz bogatstva povijesno-lingvističkih i znanstvenih informacija, prikazani su kao očaravajući znamen nemira, traženja i nutarnjeg iščekivanja ljudskoga duha.
Na kraju pogovor, s pripovijedanjem – prema Lukinu evanđelju – posljednjeg prizora iz Isusova djetinjstva, posljednje ubilježbe prije njegova javnoga nastupa po krštenju u rijeci Jordanu. Prizor, tijekom hodočašća za Pashu u Jeruzalem, trodnevnoga udaljavana dvanaestogodišnjeg Isusa od Marije i Josipa u Jeruzalemskom hramu da raspravlja s „učenima“. Kada se On, koji je rastao u mudrosti, dobi i milosti, očitovao u otajstvu svoje naravi pravoga Boga i pravoga čovjeka, koji je mislio i učio na ljudski način.
Prva su dva sveska trilogije ‘Isus iz Nazareta’ Josepha Ratzingera, posvećena Isusovu javnom djelovanju – od Krštenja do preobraženja (Rizzoli), te od Ulaska u Jeruzalem do Uskrsnuća (Vatikanska izdavačka knjižara) objavljenja 2007. i 2011. godine.
rv/benedikt
