Doprinos Sv. Benedikta u oblikovanju kršćanske Europe
Na spomendan sv. Benedikta, zaštitnika Europe, 11.07.2012. godine, Hrvatska udruga Benedikt iz Splita je organizirala u Nadbiskupskom sjemeništu prigodni program koji je započeo s misnim slavljem u 19.30 sati, kojeg je predvodio ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa don Mladen Parlov.
U uvodnim riječima don Mladen Parlov se osvrnuo na osobiti doprinos sv. Benedikta iz Nursije u oblikovanju kršćanske Europe, promicanju ljudskih prava i dostojanstva svake osobe. Sv. Benedikt se u vrijeme rasapa i dekadencije udubio u krajnju samoću, da bi se nakon kušnji i čišćenja vratio i utemeljio Montecassino, grad na brdu koji je, oblikovao novu Europu prema načelu ”Ora et labora” (Moli i radi). Pozoran na znakove vremena shvatio je da je potrebno živjeti radikalnu evanđeosku svetost u svim životnim situacijama, što je i nama trajni poticaj kako bismo znali odgovoriti na izazove vremena.
Nakon misnog slavlja u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa je bila prikazana video projekcija pod nazivom ”Utjecaj benediktinaca na stvaranje europske kulture” koju je pripremila Silvana Dragun. Video projekcija je na skoro stotinu slajdova obuhvatila razdoblje od 6. do 20. stoljeća benediktinskog utjecaja u kulturi, umjetnosti, arhitekturi, medicini, gospodarstvu, industriji i znanosti, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Osobito je bilo impresivno vidjeti neke od najljepših građevina iz razdoblja romanike i gotike u Europi, brojne minijature, barokne freske u opatiji Melk u Austriji, značaj beuronske umjetničke škole koju je osnovao P. Desiderius Lenz, OSB, Alcuinov doprinos razvoju karolinške renesanse i dr. Video projekcija je obuhvatila život i djela pape Grgura Velikog, velikog evangelizatora Engleske, Sv. Bonifacija, apostola germana, Sv. Hildegarde iz Bingena, Sv. Anselma Canterburyjskog, Sv. Bede Časnog, Sv. Gertrude Velike, Sv. Franciske Rimske i drugih svetaca koji su potekli iz benediktinskog reda. Osobitu važnost dalo se opatiji Solesmes u Francuskoj i opatiji Maria Laach u Njemačkoj kao središtima Liturgijskog pokreta u 19. i 20. stoljeću. Osvrćući se na hrvatske prilike, projekcija je pokazala odnos benediktinaca prema hrvatskoj glagoljaškoj baštini, te neke od najvrjednijih eksponata iz samostana sv. Marije u Zadru i samostana sv. Nikole u Trogiru. Na kraju, Silvana Dragun je spomenula i doprinos Mavra Vetranovića, dubrovačkog benediktinca i književnika na renesansno književno stvaralaštvo u Hrvatskoj./ HUB
