Toros Roslin (arm. Թորոս Ռոսլին) je armenski sitnoslikar (minijaturist), veliki majstor cilicijske škole druge polovice 13. stoljeća. Rođen je približno 1210. god. Živio je i radio u Ciliciji (jug današnje središnje Turske). Moguće je da je pripadao škotskomu rodu Roslina jer je potomak križara koji se je u 11. st. oženio Armenkom.

   Usput budi rečeno da je od 1198. do 1375. god. u Ciliciji postojalo Cilicijsko armensko kraljevstvo. Kraljevstvo je podupiralo križare u njihovim ratovima protiv muslimana Bliskoga istoka. Armensko kraljevstvo, nakon propasti svih kršćanskih država na Levantu (skupni naziv za zemlje istočnoga Sredozemlja), ostalo je osamljeno i izolirano.

Gorska  Cilicija je pala pod vlast Osmanlijskoga Carstva u 15. st., a dolinska je ostala neovisna do 1515. god. U Ciliciji su Armenci sve do Prvoga svjetskoga rata činili oko polovice pučanstva. U genocidu 1915. god. nad Armencima armensko stanivništvo Cilicije je pobijeno ili prognano¹.

     Zanimljivo je da su prema podatcima dubrovačkoga kroničara Milecija 1012. god. nabavljene moći cilicijskoga biskupa i mučenika Zenobija i njegove sestre mučenice Zenobije. Moći su uz psalme i počasti pohranjene u dubrovačkoj prvostolnoj crkvi² .

      Roslinova djelatnost tijesno je povezana sa skriptorijem utvrde Romokla, a također i sa sjedištem armenskoga katolikosa Konstantina I. (razdoblje upravljanja 1221.- 1267.). Zna se pouzdano da Torosu Roslinu pripadaju minijature: Evanđelje iz 1260. i 1262. god. (oba u zbirci armenskoga katolikosata / patrijarhata u Jeruzalemu); Zejtunovo evanđelje iz 1256. god. (muzej Matenadaran, Erevan i sedam stranica u muzeju Getty, Los Angeles, SAD); Evanđelje Malatije (1267.- 1268., oba u  muzeju Matenadaran, Erevan); Evanđelje Sebaste iz 1262. god. (galerija Walters, Baltimore, SAD). Izvan Romokle, u Sisu (prijestolnica tadanje Silicije), majstor je prepisao i ukrasio Maštocev obrednik iz 1266. god. Obrednik se nalazi u katolikosatu u Jeruzalemu. Osim toga Torosu ili njegovoj radionici upisuju nekoliko manuskripata na osnovi stilskih analogija.

        Ukupno “roslinovskiom“ krugu pripisuje se oko 400 minijatura³.

 Artur Bagdasarov

Više od istog autora

Bilješke:
 
1 Križari i Armenija, http://www.katolik.hr/krscanstvomnu/pismoipredajamnu/378-kriari-i-armenija.    

2 Vinicije B. Lupis, O armensko-hrvatskim kontaktima, Društvena iztraživanja, god. 18., sv. 1. – 2., Zagreb, 2009., str. 204.
3 http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%BE%D1%80%D0%BE%D1%81_%D0%A0%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B8%D0%BD.

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save