Vjerujete u Boga? Odlično, niste dobili posao!
Nov val psiholoških testiranja za poslovni odnos diljem Zagreba, a vjerojatno i ostalih gradova, uključuju pitanja jeste li religiozni, imate li osjećaj da vas netko prati, osjećate li se katkada osamljeno i koja je vaša najveća mana?
Gdje se vidite za pet godina? – jedno je od genijalnih pitanja koje ovih dana postavljaju poslodavci u Zagrebu izbezumljenim kandidatima koji apliciraju za poslove raznih vrsta.
Iako bi logičan odgovor trebao glasiti ‘na Mirogoju ili Miroševcu ako prijatelji i obitelj prikupe dovoljno novca’ za (netom) trideset posto povećane usluge pogrebnika, poslodavci očekuju od kandidata kakav ambiciozan ‘američko’ optimistični odgovor u slavu vlastitih sposobnosti i budućnosti tvrtke nad kojom će vječno sjati hiltonovsko sunce sreće i bogatstva.
Ni to što će Milan Bandić ili nadležno ministarstvo uskoro doista morati otvoriti kakav fond za besplatne ukope sve više onih koji nemaju ni za vlastitu smrt, jer su potpuno financijski propali, a pred njima sjede gladni i mršavi ljudi, često magistri i doktori znanosti koji se možda i hrane po socijalnim dućanima, ne zaustavlja uhranjene i uposlene psihologe diljem glavnog grada u postavljanju kretenskih pitanja iz prastarih psiholoških testiranja, od kojih su neka uobičajena i u bolničkoj praksi. Jedno od takvih veličanstvenih upita nedavno su iskusili i prijavljeni na HRT-ov natječaj za novinare.
Na pitanje ‘imate li osjećaj da vas netko prati’?, kandidat je morao zaokružiti jedan od pet odgovora (netočno, uglavnom neslaganje, podjednako točno, uglavnom točno i potpuno neslaganje). Na stranu potpuna nepismenost i imbecilnost odgovora.
Da je iskren, kandidat bi podbrobnije objasnio zašto je postao ne samo teški paranoik, već i manični depresivac s opsesivno kompulzivnim poremećajem koji ga tjera da pedeset puta dnevno pali i gasi svjetla po stanu, točno u 12 sati, pred izbezumljenom ženom i djecom.
Kandidat, naime, doista ima maniju proganjanja jer su mu za petama dvije banke, Elektra, Vodovod, Toplana, Čistoća, telefonski operateri i gladna obitelj s dvoje ili troje djece za čije je udžbenike morao dići šesti kredit, za što se dobro isponižavao pred osobnim bankarom.
Kako je test naravno uključivao i pitanje ‘osjećate li katkada osamljenim’?, možemo samo zamisliti zgodan odgovor: ‘Da, osjećam se osamljen, ponižen, uništen, prevaren i imam suicidalne misli, jer ste 1995. obećavali da će Hrvatska postati mala Švicarska. Iako sam sudjelovao u ratu, ostao sam bez posla, imam PTSP, ostavila me žena, i nisam znao da ću 2014. živjeti od socijalne pomoći’.
Posebno je zanimljivo da je test HRT-ovaca bio matematičko-logički s kvadratima koje trebalo popunjavati, docrtavati itd., iako su za posao novinara potrebitije humanističke struke, pa samim time i drugačija vrst testiranja.
Nedavno je jedna novinarka bila kandidat za posao u velikoj izdavačkoj kući. Na usmenom testiranju, psiholog ju je pitao ‘jeste li religiozni?’. Pozitivan odgovor dao je neočekivan rezultat, jer je psiholog prigodom oproštajnog rukovanja kazao: ‘Hvaljen Isus i Marija’, a naša fakultetski obrazovana i vrlo poznata novinarka, ostala je opet bez posla.
Vjera je očito opasna stvar danas pri zapošljavanju u Milanovićevoj Hrvatskoj, a da ne govorimo o činjenici da je riječ o krajnje privatnom pitanju, koje se kao stvar dobroga ukusa ne postavlja ni među znancima, a kamoli pri kvazi znanstvenom pishologijskom testiranju.
Svojedobno su i poslodavci Croatie Airlines na usmenom testu postavljali ljudima pitanje ‘što bi učinili ako se avion zapali i počne padati’, pa su u tom stilu i dobivali odgovore: ‘vrištala bih zajedno s ostalim putnicima’.
Ipak, kako pametno zbore domaći psiholozi u pojašnjenjima ispitivanja ‘razgovor za posao je stresan, stoga se morate primjereno ponašati, a imate samo jednu priliku ostaviti odličan/pozitivan dojam na potpunog stranca’. Ma zamislite…
To doista nismo znali jer smo vjerovali da se za posao treba pripremiti u što gorem izdanju, doći prljav i mastan, i pokazati neznanje. Psihologijsko testiranje, kako dalje tumače veliki stručnjaci ‘bazira se na strukturiranim vježbama postavljenim u formi pitanja s više ponuđenih odgovora, a dizajnirani su tako da procjene sposobnost i način reagiranja kandidata u različitim situacijama, dijele se na dva osnovna tipa, a to su testovi sposobnosti i testovi osobnosti. Od testova sposobnosti najčešće se koriste testovi verbalnog, numeričkog i apstraktnog razmišljanja, a ispitivanje je vremenski ograničeno i najčešće traje 30 minuta. Testovi osobnosti istražuju način na koji kandidati reagira na različite situacije, kako se osoba ponaša, a bave se i pitanjem zašto se osoba tako ponaša.
Kako međutim, tvrde umni psiholozi, postoje osobe koje i pored takozvanih kontrolnih skala mogu uspješno ‘lažirati’ test, neki psiholozi pribjegavaju nekim drugim metodama i tehnikama kojima se zadire u dublje, nesvjesne slojeve osobnosti koje je teže lažirati, a neki od najpoznatijih testova su crtež ljudske figure autorice Karen Machover (Human figure drawings), i prethistorijski Rorschach test.
Koliko su napredni naši analitičari psihe koji, očito, bolje od Frojda i Junga zajedno uspjevaju zadirati u nesvjesne djelove ličnosti i tamne dubine ega, svjedoči podatak da se u Hrvatskoj koriste i ‘testovi profesionalnih interesa i stavova’ metodama The Myers-Briggs Type Indicator i John Holland Self-Assessment Test, te Dr. Meredith Belbin Team Roles Questionnaire testovi, ‘kada je potrebno izvršiti selekciju kandidata koji će formirati zajednički tim’.
Da nije žalosno, doista bi bilo smiješno. Maltretirati nekoga s burze s više od 300 tisuća nezaposlenih ljudi ovakvim pitanjima dežurnih ispirača mozgova, pokazuju da je zapošljavanje također postalo karikaturalna forma, kao i sve u ovoj državi.
Jedina potrebna kvalifikacija za posao trebala bi biti stručnost, ali to i je i tako rijetkost u Hrvatskoj gdje najviše psihijatrijskih pacijenata sadističko-narcisoidnih osobnosti s teškim kleptomanskim sklonostima obnaša vodeće funkcije u tvrtkama i političkom životu.
Stoga kada vas u zemlji masovne depresije pri pokušaju zapošljavanja pitaju ‘koja je vaša najveća mana?’ odgovorite ‘to što uopće živim tu, i što sam vas upoznao’. A možda bi bilo bolje samo prevrnuti stol ili stolicu ne bi li genijalni pisholozi vidjeli opasnu nasilničku strukturu ličnosti – i gladnih i nezaposlenih.
Autor: Portal Oko / A. Pranjić
