Svećenici su pozvani na suobličavanje s Kristom
Pokoravajući se Kristu možemo uistinu obnoviti Crkvu – istaknuo je Benedikt XVI. na misi posvete ulja, slavljenoj prije podne, na Veliki četvrtak, u bazilici svetoga Petra. Papa je ustvrdio da su svećenici pozvani suobličavati se s Gospodinom, odričući se vlastitog samoostvarenja, potaknuo je vjernike da se suprotstave vjerskoj nepismenosti u našem društvu, koristeći i prigodu Godine vjere.
Jesmo li zaista ljudi „koji djeluju polazeći od Boga i u zajedništvu s Isusom Kristom? Taj je upit Sveti Otac postavio sebi i svećenicima. Uz obred posvete ulja na misi se obnavljaju i svećenička obećanja, a Papa zahtijeva da se osobe posvećene Bogu odreknu vlastitih ambicija i da se suobliče s Kristom, koji ne vlada, nego služi, ne prisvaja nego daje. Zahtijeva se nutarnja sveza, štoviše, suobličavanje s Kristom, dakle i nužno nadvladavanje samih sebe, odricanje od onoga što je samo naše, od naglašavanoga samoostvarenja. Traži se da mi, da ja ne živim kako hoću, nego da moj život bude na raspolaganju drugome, Kristu – objasnio je Sveti Otac.
Istina je – primijetio je Papa – da se propitujemo kako se suobličiti s Kristom u okolnostima, često dramatičnim, današnje Crkve. Netko, poput skupine svećenika iz jedne europske države – napomenuo je Papa – javno poziva na neposluh, na nepoštivanje čak i konačnih odluka učiteljstva, kao što je primjerice ređenje žena. Mogu li se neposluhom zaista riješiti problemi? Može li se u neposluhu zamijeti nešto od suobličavanja s Kristom, što je istinska pretpostavka prave obnove, ili je riječ o očajnom pokušaju da se Crkvu preobrazi prema našim željama i zamislima? – priupitao je Papa.
Tko predlaže neposlušnost, uvjeren je da se s drastičnim sredstvima treba boriti protiv sporosti ustanova da se otvore novi putovi, da se ‘osuvremeni’ Crkva. Krist je zacijelo – dodao je Benedikt XVI. – ispravio ljudske tradicije jer su prijetile gušenjem riječi i volje Božje. Ali je to zapravo učinio da ponovno razbudi poslušnost istinskoj volji Božjoj – objasnio je Papa. Njemu je bilo stalo do prave poslušnosti nasuprot ljudskoj samovolji. On je ostvario svoje poslanje poslušnošću i poniznošću sve do križa, i tako ga učinio vjerodostojnim. Ne moja, nego tvoja volja: ovaj izrijek objavljuje Sina, njegovu poniznost i njegovo božanstvo a nama pokazuje put – kazao je Sveti Otac.
Svećenici nisu pozvani da naviještaju „privatne teorije i mišljenja“, nego vjeru Crkve, čiji su službenici. Papa svima koji smatraju da se ovim primjedbama zapravo brani nepokretnost, ukrućivanje tradicije, odgovara spominjući iskustvo pokreta nastalih u postkoncilsko vrijeme. Često je obnova poprimila neočekivane oblike i učinila gotovo opipljivom neiscrpivu živost svete Crkve, prisutnost i učinkovito djelovanje Duha Svetoga. A ako promatramo osobe, iz kojih su proizašle i proizlaze te svježe rijeke života, vidimo dakle da se za novu plodnost zahtijeva radosna vjera, korjenita poslušnost, živahna nada i snažna ljubav – ustvrdio je Benedikt XVI.
Možda nam kadšto – dodao je Papa – Kristov lik izgleda pre uzvišen i prevelik. Ali Gospodin to zna i stoga se pobrinuo za ‘prijevode’ da nam po veličini budu pristupačniji i bliži. Papa je podsjetio na niz svetih svećenika „koji nam prethode da nam pokažu put“, od Polikarpa do Augustina, Od Arškog župnika do Karola Wojtyłe. Sveci nam pokazuju kako funkcionira obnova i kako joj možemo služiti. Omogućuju nam shvatiti da Bog ne gleda velike brojeve i vanjske uspjehe, nego svoje pobjede prikazuje u poniznom znaku gorušičina zrna – rekao je Sveti Otac.
Završavajući propovijed Papa se osvrnuo na vjersku nepismenost koja se širi u našem inteligentnom društvu. Temeljne sastavnice vjere, koje su i djeca nekad znala, danas se sve manje poznaju. Ali da se može živjeti i ljubiti naša vjera, da se Boga može ljubiti i biti kadri ispravno ga slušati, moramo znati što nam je On rekao; njegova riječ mora ovladati našim razumom i našim srcem – ustvrdio je Papa i dodao:
Godina vjere stoga može biti prigoda za radosni i gorljivi navještaj vjere. Papa se također osvrnuo na suvremeni govor o čovjeku, tvrdeći da se danas gotovo ne govori o duši. U nekim je sredinama – kako je rekao – čak zabranjeno spominjati dušu. Naravno, moramo se brinuti za fizičke potrebe, ali se ne smijemo brinuti samo za tijelo. Valja se skrbiti za spas ljudi u tijelu i duši – primijetio je Papa, a potom je upozorio svećenike da svoje svećeničko poslanje ne smatraju jednostavnim poslom.
Osobe nikada ne smiju steći dojam da se savjesno držimo svojega dnevnoga rasporeda, da smo prije i poslije radnoga vremena samo svoji. Svećenik nikada ne pripada sam sebi. Osobe moraju osjetiti našu revnost koja je vjerodostojno svjedočanstvo za evanđelje Isusa Krista – zaključio je Benedikt XVI.
O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Korizmeno je vrijeme za Zagrebačku nadbiskupiju ove godine bilo ispunjeno posebnim sadržajima vezanim uz novu evangelizaciju, konkretno uz inicijativu ‘Misije u gradovima’. Kao nositelji Radosne vijesti u prvostolnici su se susreli i u nju hodočastili mladi, zaručnici, vjeroučitelji i prosvjetni djelatnici, športaši, branitelji, zdravstveno osoblje i katekumeni – piše u svojoj uskrsnoj poruci zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, ističući kako nova evangelizacija želi donijeti radost bližnjemu, želi mu navijestiti nadu i biti izraz Božje ljubavi očitovane u Kristu raspetom i uskrslom. Onaj tko je susreo Krista i povjerio mu cijeli svoj život može primjereno govoriti o njemu, ali istodobno lako prepoznaje kada će Riječ navijestiti riječju, a kada šutnjom – piše nadalje kardinal, te potom podsjeća da u listopadu ove godine papa Benedikt XVI. otvara Godinu vjere. Ona će se smjestiti u širi okvir nove evangelizacije, kojoj središte ostaje u susretu s Uskrslim. Taj nam je susret darovan na najuzvišeniji način u Euharistiji. Euharistija, naime, nosi preobražajnu snagu Uskrsnuća. Ona lomi okove sadašnjosti, ne bježeći od nje – pojašnjava kardinal, pozivajući sve da pristupe proslavi Božje prisutnosti koja oprašta i da se usude u svjetlu Uskrsnuća promatrati svoj život u sakramentu svete ispovijedi i radovati se novom životu u Euharistiji.
„Pred vama će tamo gdje je cvjetna strana Galileje“ – naslov je uskrsne poruke đakovačko-osječkoga nadbiskupa Marina Srakića, koja je predstavljena 3. travnja u Đakovu, na tradicionalnome susretu nadbiskupa s novinarima. Kad se činilo da je sve izgubljeno, kad je ‘noć’ bila mračnijom nego ikada prije – jer se i nad samoga Životvorca nadvila tama zla i smrti, tada je u uskrsnuću bljesnulo nepobjedivo svjetlo života – ističe u svojoj poruci đakovačko-osječki nadbiskup, pozivajući vjernike da u svoje živote unesu uskrsno svjetlo te i sami u svijetu postanu svjedoci svjetla, nasuprot mnogovrsnoj tami koja pritišće pojedince. Vjernici su pozvani živjeti i naviještati radost uskrsnuća upravo tamo gdje žive, u svojim „Galilejama“, bez straha, hrabro i oduševljeno. Ako smo kao Kristovi vjernici prigrlili životnu snagu uskrsnuća, moći ćemo svakoga dana i živjeti tu divnu ‘novost života’ te je kušati i u mnogovrsnim djelima ljubavi koju vrše svi oni što se uzdaju u Gospodina i u snagu njegova Duha, nasljedujući onu ljubav ‘kojom je on nas ljubio’ – piše nadbiskup Srakić, koji je u svojoj uskrsnoj čestitki braći i sestrama poželio da ih na svim stazama života vodi svjetlo i snaga koji dolaze iz susreta i zajedništva s uskrslim Gospodinom. U nastavku susreta nadbiskup je odgovarao na novinarska pitanja. Zamoljen da ocijeni prvih sto dana nove Vlade, aktualno stanje u društvu te sve težu gospodarsku i socijalnu krizu, istaknuo je da smatra preuzetnim davati bilo kakve ocjene nakon 100 dana vlasti. Vjerujem da će se naći neki ključ ekonomskoga boljitka. Kako? Kada? – razumljivo je da je preuzetno očekivati da će to biti brzo, samo, teško je to čekati, pogotovo onima koji su ostali bez posla, a i onima koji strahuju za radno mjesto – kazao je đakovačko-osječki nadbiskup, koji je kao gorući problem Đakovštine i čitave Slavonije istaknuo upravo nemogućnost prikladnog zaposlenja mladih.
Za nas kršćane Isusovo je uskrsnuće jedinstvena činjenica u povijesti. Kršćanstvo stoji na događaju Kristova uskrsnuća. Izbaci li se ono iz propovijedi prve Crkve i iz naših propovijedi i kateheza, izbačena je osovina naše vjere – ističu u svojoj uskrsnoj poruci biskupi Porečko-pulske biskupije Ivan Milovan i Dražen Kutleša. Uskrsnuće se ne može dokazivati ljudskom logikom. Crkva Kristova počiva upravo na svjedočanstvu o uskrsnuću. Sigurna je činjenica da su Isusovi učenici svih vremena bili apsolutno uvjereni da je raspeti Krist uskrsnuo, i zato su davali najveće svjedočanstvo – svoj život. Vjerujući u Kristovo uskrsnuće, možemo vjerovati i u svoje uskrsnuće. Neka vas, dragi vjernici, sve obasja uskrsno svjetlo i ispuni uskrsna radost koja je duboko promijenila život apostolima i svima koji su povjerovali da je Isus doista uskrsnuo – zaključuju u svojoj poruci biskupi porečko-pulski Ivan Milovan i Dražen Kutleša. (RV/benedikt)
