Vjeronauk u školama: praksa drugih država
Najveći protivnik RKC u Hrvata Don Ivan Grubišić, nakon što godinama napada
financiranje crkve iz proračuna, obrušio se i na vjeronauk u školama. Kakva je praksa u drugim europskim državama? Site koj se bavi pitanjima vjeronauka, vjeroznanci.com, je to istražio.
AUSTRIJA
Vjeronauk u školama Austrije ima dugu tradiciju. Potpuno je bio ukinut tijekom nacističkog režima. Godine 1945. vjeronauk je vraćen u sve državne škole.
Vjeronauk je obvezan predmet u školi. Ostvaruje se dva sata tjedno tijekom školovanja. Roditelji djece mlađe od 14 godina mogu tražiti izuzeće od vjeronauka (7 %).
Dok je za djecu osnovne škole obvezan predmet, za srednjoškolce je vjeronauk u Austriji izboran predmet. Osim vjeronauka u školama, u svim se austrijskim župama (crkvenim zajednicama) ostvaruje župna kateheza.
BELGIJA
U Belgiji postoje dvije vrste srednjih škola – državne i katoličke. Katoličke srednje škole pohađa oko 60 % mladih.
U katoličkim je školama vjeronauk obvezan (dva sata tjedno). U državnim školama učenici biraju između nastave religije (katoličke, protestantske, hebrejske ili islamske) ili nekonfesionalne etike.
FRANCUSKA
Francuska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema vjeronauk u školama (slično kao i nama susjedna Slovenija).
Odgovor na pitanje, zašto u Francuskoj nema vjeronauka u školama, nalazi se u prošlosti. Riječ je o događaju Francuske relovucije (18. st.) i odvajanju države od Crkve (religije).
Premda vjeronauk postoji samo u katoličkim školama, u državnim školama postoji jedan slobodan dan u tjednu (najčešće srijeda) za izvannastavne aktivnosti, među njima i vjeronauk (slobodan izbor).
Posljednjih desetak godina u Francuskoj se ozbiljno promišlja o uvođenju predmeta u sve škole koji bi sustavno obrađivao religiju i etiku u duhu dijaloga i tolerancije.
HRVATSKA
Vjeronauk ima dugu tradiciju u hrvatskim župama i školama. Znanstveno promišljanje o vjeronauku (studij katehetike) postoji još od 19. stoljeća. Hrvatski katehetičari (stručnjaci za vjeronauk) međunarodno su priznati.
Dolaskom komunizma u Hrvatsku i u cijelu Jugoslaviju 1945. godine, vjeronauk postaje neobvezan predmet, a 1953. potpuno se odstranjuje iz škola. Sav se vjeronauk odvijao samo u župama.
Pored otežavajućih uvjeta razvija se katehetska (vjeroučiteljska) djelatnost. Pišu se mnoge knjige, organiziraju seminari, osnivaju instituti (npr. poznati Katehetski institut za školovanje vjeroučitelja na Teologiji u Zagrebu).
1979. godine osnovana je katehetska radna ekipa “Symbolon”. Zaslužna je za nastanak izvornih hrvatskih katekizama i udžbenika za vjeronauk (“Pozvani na gozbu”, “Snagom Duha” i dr.). Pripremila je mnogo vrijednih pomagala za rad. Nakana je ostvarivanje kvalitetnog vjeronauka, stvaranje novog govora vjere…
Zahvaljujući demokratskim promjenama vjeronauk je šk. god. 1991./92. vraćen u hrvatske škole. Angažirani rad crkvenih katehetskih stručnjaka tijekom 20. stoljeća mnogo je pomogao kvalitetnom povratku vjeronauka.
Ugovorom Hrvatske i Vatikana predviđeno je da se vjeronauk izvodi u osnovnim i srednjim školama dva sata tjedno. Vjeronauk je izboran konfesionalan predmet. Razlikujemo katolički, evangelički, baptistički, pravoslavni, islamski vjeronauk. U srednjoj školi postoji vjeronauku alternativan predmet – etika. Učenicima je ostavljena sloboda izbora.
IRSKA
U osnovnoj i srednjoj školi postoji konfesionalni vjeronauk. Dio je redovite školske satnice. Crkvena vlast određuje sadržaje i programe predmeta.
Općinske škole moraju predvidjeti mjesto za kapelana koji će u školi obavljati vjerske obrede.
ITALIJA
Nakon II. svjetskog rata bilo je teško stanje za talijansku katehezu i vjeronauk. Postupno se ostvarivala katehetska obnova.
Danas u Italiji postoji veoma velik broj specijaliziranih časopisa za vjeronauk. U Italiji se nalaze poznati fakulteti za školovanje vjeroučitelja.
U svim talijanskim školama izvodi se katolički konfesionalni vjeronauk koji financira država. Moguće je tražiti izuzeće. Katolički vjeronauk mogu pohađati (ako žele) i učenici drugih vjeroispovijesti.
LITVA
Poput Hrvatske mladim stanovnicima Litve omogućeno je pohađanje konfesionalnog vjeronauka. To znači da mogu birati vjeronauk prema izboru, odnosno prema svojoj konfesiji (vjeroispovijesti).
Učenici u Litvi odlučuju između konfesionalnog vjeronauka (čak 9 mogućnosti – razne religije) i etike (model sličan Hrvatskom primjeru).
NJEMAČKA
U nacističkoj Njemačkoj (1939.-1945. god.) vjeronauk je odstranjen iz svih škola. Nakon 1945. god. vjeronauk je vraćen u sve škole. Redovit je (obvezan) predmet uz mogućnost izuzeća.
Učenici u Njemačkoj vjeronauk mogu birati za završni maturalni rad. Vjeroučitelj može predavati tek onda kada dobije mandat (ovlaštenje) u ime Crkve od mjesnog biskupa (kao i u Hrvatskoj).
Nekoć se vjeronauk više učio uvodeći u istine vjere, potom istražujući Bibliju, pa Crkvu… U današnjem vjeronauku u središtu su interesa pitanja mladih promatrana svjetlom vjere.
POLJSKA
Dolaskom komunizma u katoličku Poljsku 1945. god. vjeronauk je u školama postao najprije neobvezan, a zatim je 1952. god. ukinut. Nastojalo se oslabiti i crkvenu katehezu (vjeronauk u župi).
Cilj je kateheze odgojiti čestite Poljake i zrele kršćane. Vjera je uvijek bila dosta jaka. Još u doba komunizma više od 90 % srednjoškolaca pohađalo je župnu (crkvenu) katehezu.
Krajem godine 1989. demokratskim promjenama u Poljskoj vjeronauk je vraćen u sve poljske škole. Nije obvezan. Učenici koji žele mogu pohađati alternativni predmet – etiku.
PORTUGAL
Vjeronauk se u Portugalu izvodi u svim javnim školama jedan sat tjedno. Cilj je vjeronauka povezati vjeru i kulturu, vjeru i konkretan život.
ŠPANJOLSKA
Vjeronauk je u Španjolskoj redoviti i obvezni predmet za sve škole, ali ne i za sve učenike. Poštuje se vjerska sloboda i pravo na odabir.
Katolički vjeronauk je predmet kao i svi drugi. Održava se dva sata tjedno u osnovnoj i srednjoj školi. Katolički vjeronauk u Španjolskoj je temeljni školski predmet.
Vjeronauk u Španjolskoj je konfesionalni predmet što znači da je ponuđena mogućnost različitim religijama da sudjeluju u izvođenju predmeta. Za one učenike koji ne žele nastavu vjeronauka postoji mogućnost izuzeća.
ŠVEDSKA
Slično kao u Norveškoj, u Švedskoj je vjeronauk interkonfesionalan – uključuje općenito sve religije. Ne opredijeljuje se ni za jednu opciju. Riječ je o svojevrsnoj religijskoj kulturi. Predmet je obvezan za sve učenike.
UKRAJINA
U školi vjeronauk službeno nije dio školskog programa. Etika je obvezan predmet. Ipak, katolički se vjeronauk ostvaruje kao predmet gdje postoji suglasnost između svećenika (vjeroučitelja) i školskog ravnatelja.
VELIKA BRITANIJA
Vjeronauk u Velikoj Britaniji jest nekonfesionalan. Tzv. “religious education” neka je vrsta religiozne kulture. Obvezan je i redovni predmet.
Učenici nerijetko biraju religijsku kulturu kao nastavni predmet za državnu maturu (završni ispit).
Zanimljiva je praksa da svaki dan mnoge britanske škole radni dan počinju javnom molitvom u kojoj sudjeluju pripadnici različitih konfesija (religija).
SAD
Ustav SAD-a zabranjuje religijsku edukaciju u državnim, javno financiranim školama. U okviru raznih predmeta dopušteno je učenje o religiji ali ne i učenje religiji (vjeronauk). Niz državnih odluka strogo ograničava molitvu, čitanje Biblije i religijske nastave u javnim školama.
Vjeronauk u školama je uglavnom ograničen na župne škole, pretežno katoličke. Nakon 2011. crkva upravlja najvećim ne-vladinim obrazovnim sustavom na svijetu. Katoličke škole podržavaju evangeličku misiju crkve i vjeronauk je bitan dio njihovog curriculuma.
Većinu kršćana u SAD-u čine reformirani kršćani – protestanti (evangelici, adventisti, luterani i dr.). Rimokatolici, koji tvore oko četvrtinu stanovništva, osnivaju i vode svoje škole s pomoću dobrovoljnih priloga. Gotovo 3 milijuna djece i mladih pohađa katoličke škole.
Katoličke škole najčešće vode razne redovničke zajednice (crkveni redovi).
KANADA
Kanada je podijeljena na 10 autonomnih provincija. Svaka od njih samostalno određuje odgoj i obrazovanje.
Za razliku od drugih dijelova Kanade (koji su protestantski) područje Quebeca je katoličko područje (francuski jezik). Ondje većinu škola čine konfesionalne škole – katoličke ili protestantske.
Nakon šezdesetih godina 20. st. i druge provincije u Kanadi nadahnjuju se konfesionalnim modelom Quebeca. Mišljenja su bila različita.U ostalim provincijama Kanade engleskog govornog područja prevladava utjecaj SAD-a. Vjeronauk se ostvaruje u obliku kateheze po župama i obiteljima.
Posljednjih desetljeća u Kanadi je na djelu katehetska obnova. Snažno se nadahnjuje Biblijom kao osobitim izričajem Božje riječi. Pored raznolikosti školskih, društvenih, vjerskih i zemljopisnih raznolikosti teži se povezivanju katehetske (vjeroučiteljske) djelatnosti. U tu je svrhu 1962. godine osnovana ustanova Kanadske biskupske konferencije pod nazivom “National Office of Religious Education” sa sjedištem u Ottawi.
Slično kao u susjednom SAD-u, vjeronauk (pouka i odgoj u vjeri) ostvaruje se najviše u obiteljima, župama i katoličkim školama.
Autor M. Holjevac/fizzit.net
