Poruka biskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine
Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić uputio je poruka svećenicima, redovnicima i redovnicama te vjeroučiteljima i katehetama u župnim zajednicama na početku školske i katehetske godine 2012/2013.
“Vrijeme koje započinje novom školskom i pastoralnom godinom vrijeme je koje nam je darovano. Naše je to vrijeme. No, ono nije samo naše, nego je prije svega i Božje vrijeme. S tim i vrijeme Crkve”, navodi se u poruci. “U Godini vjere pozvani smo još više postati svjesni sljedeće činjenice: vjeroučitelj i svećenik nije samo onaj koji promatra i pomaže u razvoju vjere učenika ili mladih. On je i sudionik, suputnik na putu vjere mladoga čovjeka i to čitavom svojom svjedočkom osobnošću. Kao nikada do sada u novijoj našoj povijesti, upravo vi katehete u župnim zajednicama i vjeroučitelji u školi pozvani ste biti svjedocima vjere i djelatnicima u službi Crkve”, ističe biskup.
Uz poziv na molitvu za srca tolikih mladih da se otvore “milosti koja preobražava”, istodobno poziva na intenzivnije razmišljanje o vjeronauku u školi i njegovoj konfesionalnoj dimenziji, koja će – u Godini vjere – poseban naglasak staviti na nastavu naslonjenu na ispovijest osobne vjere vjeroučitelja, kateheta i svećenika. “Vjeronauk u školi je važno, ponekad i jedino mjesto upoznavanja učenika s vjerom i nadom Crkve”, napominje biskup Hranić.
Podsjećajući na poruku hrvatskih biskupa o vjeronauku u školi iz lipnja ove godine, biskup poziva svećenike, redovnike i redovnice, vjeroučitelje i katehete, da je preporuče roditeljima i djeci i na početku ove katehetske i školske godine.
“Ne treba također zanemariti niti providnosnu činjenicu da će Republika Hrvatska upravo u Godini vjere postati dvadeset osmom članicom Europske Unije. U tom kontekstu valja još jednom istaknuti da je vjeronauk u školi dio europskoga obrazovnog standarda. Premda je njegova organizacija na europskom području ovisna o različitim preduvjetima pojedinih zemalja i regija Europe, konfesionalni model vjeronauka, kakav je i u Republici Hrvatskoj, pokazuje se kao najidealniji model vjeronauka u školi.”
Ističući odgovornost države i vjerskih zajednica za slobodu prakticiranja vjere biskup ujedno izražava nadu da će cjelokupna “europeizacija obrazovanja” koja se događa u Hrvatskoj dodatno pridonijeti punoj raspoloživosti i svih državnih čimbenika odgovornih za rješavanje otvorenih pitanja vjeronauka u školi.
(ika | gk| benedikt)