Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, govori o predizbornoj kampanji
O predizbornoj kampanji: Pešorda, Vidmarović, Jović, Kovačević, Popović
Predsjednički izbori i kampanja
Na samo tri tjedna do predsjedničkih izbora, prateći hrvatske medije, mogao se steći dojam kako se 28. prosinca bira predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, a ne predsjednik Republike. Naime, teme vezane za odnose unutar hrvatskoga nogometa dva su tjedna potpuno dominirale onima koje bi trebale biti u središtu pozornosti hrvatske javnosti pred predsjedničke izbore, primjerice, kakav je stav kandidata prema ekonomskoj krizi, međunarodnim odnosima, sigurnosti, obrani, zdravstvu, kulturi, školstvu, znanosti, nezaposlenosti, demografskoj slici, iseljavanju mladih i obrazovanih…
Predaja potpisa potpore četirima kandidaturama donekle je promijenila takvo postupanje medija koji su počeli nešto više pozornosti davati predsjedničkim izborima. No, čitav odnos medija prema predsjedničkoj kampanji nameće pitanje ne radi li se o još jednom sustavnom pokušaju primitiviziranja i marginaliziranja tema od nacionalnog interesa, kako bi se pomoglo kandidatu koji o strateškim političkim pitanjima nema zapravo što za reći. Ovu problematiku za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Damir Pešorda, Đuro Vidmarović, Josip Jović, Mate Kovačević i Vide Popović.
Damir Pešorda: Nadam se da će narod na ovim izborima znati izabrati
Čini mi se da bi tzv. mainstream mediji doista radije da se bira predsjednik HNS-a nego predsjednik države. Njima očito odgovara aktualni predsjednik i ne bi ga mijenjali, stoga mute vodu, pronalaze krizu tamo gdje nema i ne vide je tamo gdje je ima. No to ne znači da nisu do kraja u funkciji predstojećih izbora. Skretanje pozornosti javnosti na efemerne teme ili nepostojeće probleme samo je jedan od načina na koji se odrađuje kampanja za aktualnog predsjednika. Naime, on tijekom svog mandata ništa korisno nije učinio za Hrvatsku, pa se namjerno otvaraju irelevantna pitanja koja će on komentirati i tako, nadaju se oni koji ga zagovaraju, ostaviti dojam da nešto radi.
Istini za volju, Josipović je ponešto i učinio za svoga mandata: povećao je ured i troškove predsjedničkog ureda, lijepo se družio s Tadićem dok je trajalo, lansirao Matića iz svoga ureda na mjesto ministra hrvatskih branitelja, reafirmirao zenitizam u hrvatskoj povijesti kulture, svirao Dodiku itd. Ali iz nekog razloga mediji ne vole govoriti o tim njegovim postignućima.
Što se tiče važnih pitanja za hrvatsku sadašnjost i budućnost, mediji ih ne postavljaju u kontekstu predsjedničke kampanje valjda zato što ih ni inače ne postavljaju. Dok su država, društvo i gospodarstvo propadali, mediji su usiljeno forsirale teme kao što su parade duginih boja, istospolni brakovi, ideološke raspre iz Drugog svjetskog rata, ekologija po mjeri Mirele Holy itd. Tako da ponekada izgleda tako kao da političari, mediji i razne udruge zdušno rade na rastakanju ovog društva, a ne na njegovu jačanju. Iako sam osobno vrlo skeptičan glede velikog projekta političkog ujedinjavanja Europe, europski okvir za sada sprječava radikalnije skupine pristaša jugoslavenske ideologije da otvoreno neprijateljski nastupe prema Hrvatskoj. I, naravno, narod, koji u velikoj većini nije na njihovoj strani. A u taj se narod najviše i uzdam. Unatoč svim medijskim manipulacijama, nadam se da će narod na ovim izborima znati izabrati. No još je važnije da ljudi znaju koga neće izabrati. Nadam se da znaju.
Vide Popović: Daljnja bipolarizacija hrvatske političke scene
Aktualni predsjednički izbori govore u prilog daljnje bipolarizacije hrvatske političke scene kao i gubitka interesa građana za navedene izbore, koji je posljedica djelovanja medija i ponašanja i djelovanja dijela političara od osnutka moderne i samostalne Republike Hrvatske. Brojni političari, bilo na državnoj ili lokalnoj razini, svojim neodgovornim, a često i kriminalnim ponašanjem doveli su do toga da ljudi gube povjerenje u političare i politiku te gube interes za političke izbore.
Ovi predsjednički izbori su u odnosu na nekoliko prethodnih zanimljivi i po manjem broju kandidata za predsjednika, a to se događa jer je predsjednička funkcija u Republici Hrvatskoj posljednjih 10-ak godina banalizirana i učinjena beznačajnom bilo zbog ponašanja tadašnjih aktualnih predsjednika ili pak zbog drugih političkih institucija koje nastoje smanjiti značaj predsjednika. Građani moraju znati kako je izbor predsjednika Republike Hrvatske jako bitan i on će na neki način odrediti budućnost naše domovine te u skladu s tim moraju izići i glasovati za kandidata za kojeg smatraju da može najbolje artikulirati njihove stavove i interese, a naravno imajući na umu ustavne ovlasti predsjednika. Mediji djeluju tako da stavljaju predsjedničke izbore u drugi plan i u takvoj situaciji je aktualni predsjednik u prednosti pred ostalim kandidatima jer kroz aktualnu funkciju ima priliku svakodnevno i u velikoj minutaži biti prisutan na nacionalnim televizijskim mrežama.
Nadam se kako će se građani tijekom predizborne kampanje osvijestiti i spoznati značaj predsjedničkih izbora te kako neće biti pasivni promatrači svega što se događa već kako će se aktivno uključiti u odlučivanje o idućem hrvatskom predsjedniku ili predsjednici. Na svima nama je odgovornost u slučaju da ne iziđemo na izbore i imamo predsjednika koji je u mnogo toga u suprotnosti s većinom građana naše domovine.
D. Dijanović, O. Barišić
Cijeli članak možete pročitati ovdje.