Top sedam dalmatinskih procesija

Top sedam dalmatinskih procesija u razdoblju Svetog trodnevlja

1. Hvar – Hvarska pet-stoljetna procesija ‘Za križen’ uvrštena je i na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine. Veže šest istodobnih procesija iz Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske, koje u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak kreću na 25 kilometara dug put u smjeru kazaljke na satu, i pritom se nigdje ne susreću. Križonošom može postati tek istinski vjernik, a liste čekanja su tolike, da je u Jelsi, primjerice, sve popunjeno do 2042-e godine.

2. Dol na Braču – Bračani kažu kako je ovo jedna od najzahtjevnijih procesija jer tijekom 5,2 kilometarske ophodnje, vjernici prolaze po padinama i uzbrdicama okolnih brda. Cijelim putem vjernici pjevaju uz crkvene i pučke pjevače, a tijekom procesije obiđu četiri stare crkvice.

3. Korčula – Procesija s korčulanskih ulica, s nazočnošću članova triju bratovština u bijelim odorama sa svijećama u rukama, jedna je od impresivnijih. Običaju nazoči na tisuće vjernika, predvođenih s više od 400 braće u odorama, te pjevačima. Među svijećama se veličinom od 4,20 metra i težinom od sto kilograma ističe ona iz skupine torci, koju nose Mihovili. Cijeli je događaj zbog posebnog ugođaja i vrhunska atrakcija.

4. Metković – Zanimljivost tradicionalne procesije koja prolazi metkovskim ulicama je biblijski lik križonoše, Šimuna Cirenca, čovjeka pod odorom čiji se identitet skriva od javnosti. Poznat je tek trojici ljudi iz crkvenog odbora i župniku. Procesiju prati na tisuće vjernika, a intrigantna je i zbog tradicionalnih čuvara Isusova groba ili žudijama.

5. Vodice – Atrakcija uz procesiju su svakako žudije, čuvari Isusovog groba, momci starosti od 16 do 33 godine, koji svoju cjelogodišnu aktivnost zaokružuju u razdoblju Velikog tjedna. Vodički žudije imaju tradiciju, Statut, a zanimljivo je i da često ‘gostuju’ i u drugim župama. Istinski su i spektakl za turiste sa svojim tradicionalnim perfomansom.

6. Slivno – Sa svojih 27 kilometara ovo je jedan od najduljih Križnih puteva u zemlji, obuhvaća 14 postaja i procesiju kroz brojne zaseoke. Križonoše i kantače prate brojni hodočasnici, koje na putu dočekuju postavljeni stolovi prekriveni bijelim stolnjakom sa sićem punim vode. U njega se utopi donji dio blagoslovljenog križa. Za okrjepu se putem na stolovima nađe i voće, uštipci, pečena riba, bakalar, osvježavajuća pića.

7. Bibinje – Bibinjsku procesiju na Veliki petak nazivaju i vatrenom, a ne propušta je na tisuće vjernika pridošlih iz brojnih župa. Središte je uvala Jaz u kojoj se isključi kompletna rasvjeta, da bi do izražaja došle na tisuće plamtećih lučica pripravljenih od mješavine pepela, piljevine i nafte. Sitne vatrice su simbolički put svjetla, put do Isusa, a upućuju na osvijetljeni križ u središtu Jaza, što u cjelini daje veličanstveni prizor.
AUTOR: TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ/MISIJA

Odgovori

Skip to content