Ova riba će uništiti život u Jadranu!
ČUVAJTE SE NAPUHNJAČE – Pojava opake ribe napuhnjače u akvatoriju Dubrovnika, otvorila je niz pitanja pa smo odgovore potražili kod stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika i voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, piše portal slobodnadalmacija.hr.
– Ova vrsta pripada obitelji Tetraodontidae (četverozupke), no u Hrvatskoj njeno ime je srebrenopruga napuhnjača, premda je u medijima zovu i riba balon, a koriste se i imena kuglakož i napuhnjača. Najpravilnije bi bilo da se zove srebrenopruga četverozupka – upoznaje nas Dulčić, sa “osobnom kartom” ribe latinskog imena Lagocephalus sceleratu, kojoj je prirodno stanište zapadni Pacifik i Indijski ocean.
– Zovemo je i “lesepsijskim migrantom“ jer je preko Crvenog mora i Sueskog kanala dospjela u Sredozemno more, prvobitno u njegov istočni dio Levant, gde je ubrzo pronašla ekološku nišu zahvaljujući svojim izuzetnim biološkim značajkama a to su brzi rast, visoki fekunditet odnosno plodnost.
Jedinka može narasti do 110 cm, oko 7 kg, a najčešće se love primjerci između 40 i 50 cm dužine. Izraziti je grabežljivac koji živi na dubinama od 18 do 100 m premda je u Crvenom moru nađena i na 250 metara dubine. Uglavnom obitava u subtropskim i tropskim vodama, te se hrani gotovo svim morskim organizmima i algama.
– Ona je za Jadransko more alohtona ili nezavičajna vrsta. Ubraja se među sto najinvazivnijih vrsta u Europi jer je nakon “okupacije“ Levanta krenula i u “osvajanje“ ostalih dijelova Sredozemnog mora. Do sada je već zabilježena uzduž hrvatske obale i to pet puta, tri puta u dubrovačkom i dva u šibenskom akvatoriju. Imamo i dva slučaja u južnotalijanskim vodama.
Moglo bi se kazati da postoje dosta snažni pokazatelji kako je ova vrsta uspjela uspostaviti svoju populaciju, no prema nekim drugim to još treba potvrditi nalazom njezinih ranih razvojnih stadija. Postoji, dakle vrlo visoka vjerojatnoća kako će ova vrsta uspostaviti populaciju, barem zasada, u južnom i srednjem dijelu Jadrana. Moguće je da ipak temperatura bude ograničavajući čimbenik za njeno “osvajanje“ i sjevernog dijela Jadrana.
Nabraja prof. dr. sc. Dulčić i moguće posljedice koje bi ova vrsta mogla izazvati u Jadranskom moru, a koje je već izazvala u ekosustavu cijelog istočnog dijela Sredozemnog mora.
– Kao grabežljivac ima izraziti učinak na hranidbeni lanac u ekosustavu, a usljed nedostatka njenog prirodnog neprijatelja u ekosustavu cijelog Sredozemnog mora kao što su morske zmije i neke vrste morskih pasa na koje četverozupkin otrov nema nikakav učinak, može doći do ekstremnog povećanja brojnosti njene populacije.
Sve to se opet može odraziti na hranidbeni lanac kao i “potiskivanje“ kompetitivnih vrsta, a time i na bioraznolikost vrsta. Ako se raširi Jadranom može utjecati i na ribarstvo jer uništava ribarske mreže, uništava i lovine parangala na način da guta cijeli plijen zajedno sa udicom. U priobalnom ribolovu nekih zemalja – Turske, Grčke Cipra – već je sada zastupljena u lovinama mreža stajačica sa preko 50 posto – veli Dulčić.
I tako dolazimo do poražavajuće spoznaje kako u ovom trenutku ne postoji nikakav način prevencije kako bi se eventualno spriječio razvoj ili uspostava populacije ove vrste u našem moru. Jer joj prije svega odgovaraju klimatske promjene, povišenje temperature morske vode, pa zatim smanjenje brojnosti kao i nepostojanje njezinog prirodnog grabežljivca, a pogoduje joj za migraciju i sustav morskih strujanja u Jonskom moru. Jedini “grabežljivac“ koji je može ugroziti je čovjek!
Zabrana konzumacijeu svim zemljama EU-a
Unatoč činjenici da se ova vrsta konzumira u Japanu, prema odluci Bruxellesa, zabranjena je konzumacija mesa svih riba koje pripadaju obitelji četverozupki u svim zemljama članicama EU-a.
– Zanimljivo je da za ovu vrstu sve veći interes iskazuje farmaceutska industrija koja izgleda koristi ovaj neurotoksin u spravljanju lijekova protiv bolova – iznosi prof. dr. sc. Jakov Dulčić.
SANDRA BARČOT/SLOBODNA DALMACIJA
