DORH: zakon priznaje i silovanje kao ratni zločin
U povodu najave predaje 1600 pisama kojima se traži da se masovna silovanja priznaju kao ratni zločin i počinitelji procesuiraju i kazne, Državno odvjetništvo priopćilo je večeras da nije upitno da je silovanje jedan od načina izvršenja kaznenog djela ratnog zločina, te je pozvalo žrtve da se jave radi davanja iskaza.
Navodeći da je kao ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika, pod u zakonu određenim uvjetima, u Kaznenom zakonu i prije u Osnovnom krivičnom zakonu Republike Hrvatske, inkriminirano i prisiljavanje na prostituciju ili silovanje, DORH ističe: “Nije dakle upitno da je silovanje jedan od načina izvršenja kaznenog djela ratnog zločina, naravno, ako su uz to ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti pod kojima kazneno djelo silovanja prelazi u ratni zločin. Stoga je skupljanje pisama s ciljem da se silovanja priznaju kao ratni zločin bespredmetno”, kaže se u priopćenju DORH-a u povodu “najave predaje ‘1600 pisama’ prikupljenih u okviru akcije ‘Tisuću pisama’ kojima se ‘zahtijeva da se masovna silovanja priznaju kao ratni zločin, a počinitelji procesuiraju i kazne'”.
“Državno odvjetništvo ima u radu određeni broj predmeta zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih silovanjem i u svim tim slučajevima u kojima postoji dovoljno dokaza da su određene osobe počinile kazneno djelo došlo je do procesuiranja počinitelja, dok se dio slučajeva još uvijek istražuje. Tako je, među ostalim, o postupanju zbog kaznenih djela ratnih zločina počinjenih u logorima objavljeno i priopćenje od 11. travnja 2011. o podizanju optužnice protiv dvojice zapovjednika bivše JNA po zapovjednoj odgovornosti zbog kaznenih djela počinjenih u logorima između kojih im se stavlja na teret da su u logorima: ‘…zatočene žene sustavno i svakodnevno silovane i prisiljavane na druge sa spolnim odnosom izjednačene radnje…'”, navodi se u priopćenju.
“Kako Državno odvjetništvo nema evidentiranih prijava ili drugih saznanja o mogućim masovnim silovanjima, tako istovremeno pozivamo žrtve da nam se jave radi davanja iskaza jer bez njihovog svjedočenja dokazivanje ovog posebno odioznog oblika ratnog zločina protiv civilnog stanovništva je otežano, ako ne i nemoguće”, navodi se u priopćenju objavljenom na internestkoj stranici DORH-a.
DORH u priopćenju ističe da hrvatski Kazneni zakon, kao i prije Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske, koji se primjenjuje na kaznena djela ratnih zločina počinjena tijekom Domovinskog rata, propisuje da kazneno djelo ratnog zločina čini i svatko tko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi da se civilno stanovništvo ubija, muči ili da se nečovječno postupa prema njemu, da se prisiljava na prostituciju ili silovanje, ili tko počini takva djela. I Ženevskom konvencijom o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata posebno je propisano da su zabranjeni čini, povrede osobnog dostojanstva, osobito uvredljivi i ponižavajući postupci, kaže se u priopćenju.
(Hina/hu-benedikt.hr)
