Europa treba učiti od Latinske Amerike
Za Europu s natalitetom ništica, Latinska je Amerika „poduka i poziv“ da promijeni smjer te da ne strahuje od mladih. Tako je Papa sažeo svoje deveto apostolsko putovanje u Ekvador, Boliviju i Paragvaj. Tijekom jednosatne tiskovne konferencije u zrakoplovu na povratku u Rim, Papa je odgovorio na brojne upite novinara.
Bore staroga kontinenta, koji je zagubio vrijednost mladosti, zrcale se u obnoviteljskoj svježini Latinske Amerike, a to je pomoć koju narod i Crkva „s drugoga dijela svijeta“, odakle papa Franjo dolazi, mogu ponuditi kontinentu koji postupno ostaje bez djece i budućnosti. Papa je skinuo zastor s vrlo napornoga putovanja u Ekvador, Boliviju i Paragvaj, pa je preko mikrofona međunarodnih obavijesnih sredstava raspoređenih u Papinu zrakoplovu, jasno prozborio o prošlotjednom iskustvu.
Crkva u Latinskoj Americi ima golemo bogatstvo: mlada je, a to je vrlo važno. Mlada je i vrlo svježa, premda s nekim neformalnostima, nije toliko formalna. Također ima bogatu teologiju, istraživačku. Toj sam mladoj Crkvi želio udahnuti dušu, a ona nam može puno dati (…) Narod je Južne Amerike, također i Crkva, za nas poduka, za Europu, gdje pad nataliteta pomalo zastrašuje, a politike se ne trude da priteknu u pomoć brojnim obiteljima. Bogatstvo toga naroda i te Crkve je u životu zajednice vjernika. Živa Crkva veliko je bogatstvo. To je vrlo važno. Mislim da od njih moramo puno učiti i promijeniti smjer, jer naprotiv, ako ne bude djece… Od mladih ne treba strahovati, ne treba se bojati crkvene svježine – upozorio je papa Franjo.
Dojmove netom završenoga iskustva valja još srediti, ali je nemoguće s novinarskog gledišta izbjeći osvrt na mjesec rujan, na Papin povratak u Ameriku, preko Kube u Sjedinjene Američke Države, s nakanom da se pronikne je li Papina posrednička ruka bila odlučujuća za njihovo približavanje.
Nije bilo posredništva, to je bila dobra volja dviju država: njihova je zasluga, sami su to učinili. Mi nismo gotovo ništa učinili, samo neke sitnice, sve je objavljeno sredinom prosinca. To je istina, tu nema tajne. U ovom me trenutku zanima nastavljanje mirovnoga procesa u Kolumbiji. Želim da mirovni proces ide naprijed, spremni smo pomoći na sve moguće načine. Bilo bi zaista kobno ako bi prestao mirovni proces – ustvrdio je Sveti Otac.
Bolivijski se novinar osvrnuo na ulogu vatikanske diplomacije u mirovnim procesima. Bolivija vodi spor s Čileom kako bi dobila izlaz na more, a novinar je pokušao shvatiti želi li Papa posredovati. Papin je odgovor na španjolskom vrlo jasan. Ima drugih diplomatskih figura koje pomažu u ovom slučaju, koje posreduju. U ovom trenutku, moram poštovati pravni tijek, jer Bolivija se obratila Međunarodnom sudu. Dakle, ako u ovom trenutku nešto kažem, a budući da sam i državni poglavar, to bi se moglo tumačiti kao miješanje, kao pritisak ili pak nešto drugo. Dakle, poštujem odluku bolivijskog naroda da se obrati Međunarodnom sudu – ustvrdio je papa Franjo.
Odgovarajući na upit jednoga američkog novinara što će Kuba dobiti, a što izgubiti, okončanjem hladnoga rata sa Sjedinjenim državama, Papa je rekao kako su susret, prijateljstvo i suradnja istinska dobit, dodajući kako će se obje strane obogatiti. Poštivanje ljudskih prava i vjerske slobode ne odnosi se samo na Kubu, nego na brojne države u svijetu, uključujući i Europu – primijetio je Papa.
Podsjećajući Papu na njegove riječi o idolopoklonstvu novcu čiji je gospodarstvo rob, upitali su ga je li mislio na grčku krizu kad je to izgovorio. Grčki su upravitelji stvorili međunarodni dug, odgovorni su i oni. S novom se grčkom vladom krenulo prema pravednijoj reviziji. Želim da se pronađe put za rješenje grčkoga problema, ali i put nadzora kako druge države ne bi imale isti problem, te da nam sve to pomogne ići naprijed, jer put zajmova i dugova nema kraja – upozorio je Papa.
Jedan se upit odnosio na dar bolivijskoga predsjednika Moralesa, mislilo se na križ sa srpom i čekićem, simbolima komunističke borbe, na uradak isusovca Espinala, koji je ubijen prije 35. godina. Papin je odgovor otvoren i iznenađujući. Važno je da je na prvom mjestu poštovanje osobe, gledajući tako može se shvatiti ono što se naziva „umjetnošću prosvjeda“.
Pater Espinal je ubijen 1980. godine. Teologija oslobođenja tada je bila u modi, s brojnim strujama, a jedna se zasnivala na analizi marksističke stvarnosti, pater Espinal je pripadao toj struji. Bio je zanesen tom analizom, ali i teologijom, rabeći marksizam. Tada je nastalo to djelo. Espinalove su pjesme istoga roda. To je bio njegov život, njegova filozofija; bio je poseban čovjek, vrlo nadaren, a dobronamjerno se borio. Djelo razumijem iz perspektive Espinalova iskustva. Za mene nije uvreda. Tako sam ga protumačio, a to sam i vama rekao da ne bude krivih tumačenja. Djelo nosim sa sobom, sa mnom putuje u Rim– ustvrdio je Papa.
Papa je također objasnio na što je mislio, kad je tijekom mise u Guayaquilu u Ekvadoru, pozvao narod – govoreći o krizi obitelji, a misleći na skoru Sinodu – da moli da Bog može preobraziti ono što je „nečisto“. Tumačenje je u čudu u Kani: Rekao sam da je Isus pripravio najbolje vino s prljavom vodom, još gore. Ukratko, mislio sam objasniti: obitelj je u krizi, dovoljno je čitati Radni dokument, koji dobro poznajete jer je objavljen, u njemu je sve rečeno. Mislio sam na to da nas Gospodin očisti od te krize (…) da nas učini boljima, zrelijim obiteljima… – objasnio je papa Franjo.
Na primjedbu kako mnogo govori o siromašnima i o bogatima, a vrlo malo o srednjem staležu, odgovorio je da je novinar u pravu, te kako bi trebao više govoriti i o srednjem staležu. Svijet je polariziran, srednji stalež nestaje. Istina je da je polarizacija naglašena između bogatih i siromašnih, možda zbog toga nisam vodio računa o srednjem staležu (…) Zašto govorim o siromašnima? Zato jer su siromašni srce Evanđelja, a uvijek od Evanđelja polazim kada govorim o siromaštvu, premda je siromaštvo sociološka kategorija. O srednjem sam staležu nešto rekao, usputno. Jednostavan narod, obični ljudi, radnik … to je velika vrijednost – ustvrdio je Papa.
Na primjedbu paragvajskoga novinara da iz njegove države nema nijednoga kardinal, Papa je odgovorio hvaleći Crkvu u Paragvaju, njezinu živost i radost. Crkva u Paragvaju zaslužuje dvojicu kardinala, ali vrjednovanje mora voditi računa o mnogim vidicima. Papa je istaknuo kako je pučkim pokretima, s kojima se susreo u Boliviji, predstavio socijalni nauk Crkve. Osim toga, rekao je da se ne boji manipuliranja njegovim riječima, premda je primijetio kako se katkada vijest stvara na njegovoj rečenici izvučenoj iz konteksta. Papa je dakle neumorno odgovarao na upite novinara nakon putovanja koje bi bilo vrlo naporno i za osobu mlađu od njega. Na upit odakle mu tolika snaga, odgovorio je iznenađujući sve. Napitak od mate mi pomaže. Ali sigurno nisam kušao drogu – zaključio je Sveti Otac.
Radio Vatikan
