LALOVAC UŠAO U POVIJEST: Zapanjujuća brzina zaduživanja
Pogledajte kako je nadmašio sve svoje prethodnike! – Ono što stvarno brine je brzina kojom nas Lalovac zadužuje. U jedva godinu i dva mjeseca (Linić smjenjen u svibnju 2014.), Lalovac je u inozemstvu posudio nevjerojatnih 66 milijardi kuna. Kako stvari sad stoje, trenutni ministar je svojim prosjekom nadmašio sve ministre u povijesti.
Čovjek bez neke grandiozne medijske pažnje svakako je Boris Lalovac. Iz nekog razloga, češće je povećalo okrenuto na drugog Borisa, onog na čelu HNB-a. Dok su mediji i javnost više okrenuti na druge strane, Lalovac zadužuje Hrvatsku rekordnom brzinom, brže nego svi njegovi prethodnici. Iako je ministar Lalovac po mnogočemu jedan od samozatajnijih ministara u Vladi RH, njegova djela ćemo pamtiti jer je upravo za vrijeme njegovog upravljanja ministarstvom financija javni dug RH porastao za neviđenih 286 milijardi. Građani i tvrtke su dužne još i više te po tom pitanju nadmašujemo čak i Grčku, ali to je više tema o Ministarstvu gospodarstva. Vratimo se na zaduživanje.
Istina, novac je trenutno povoljan i razumno je s jednim kreditom koji ima manju kamatu zatvoriti kredit s većom kamatom. Međutim, kad se taj novac troši za išta osim zatvaranja starih dugova (kao što to radi ova Vlada), onda nastane problem jer u tom trenutku ni jedan iznos novca više nije dovoljan. Međutim, Lalovcu nije problem pomoći Grčkoj iako je Hrvatskoj pomoć bar podjednako potrebna. Prema dosadašnjim informacijama iz Ministarstva, Hrvatska će Grčkoj dati oko 50 milijuna kuna jamstva. Srećom, ako Grčka ne bude vraćala novac, za njega jamči Europska središnja banka. To Lalovčevo posuđivanje novca samo po sebi nije problem, ali u kombinaciji s njegovom cijelom financijskom politikom, već je postalo razlog za brigu.
Ono što stvarno brine je brzina kojom nas Lalovac zadužuje. U jedva godinu i dva mjeseca (Linić smjenjen u svibnju 2014.), Lalovac je u inozemstvu posudio nevjerojatnih 66 milijardi kuna. Kako stvari sad stoje, trenutni ministar je svojim prosjekom nadmašio sve ministre u povijesti. Da bi ova cijela priča dobila kontekst, odlučili smo usporediti Lalovčeve prethodnike i njega. Pogledajte:
Zoran Jašić (HDZ) – 20 milijardi kuna
Kad je Hrvatska nastala, preuzela je 28,49% inozemnog duga bivše Jugoslavije. Tako je Hrvatska u samom osnutku bila dužna oko 2,5 milijardi dolara. Tad je 1992. naše financije preuzeo Jašić i u dvije godine na mjestu ministra financija je zadužio Hrvatsku za 20 milijardi kuna.
Božo Prka (HDZ) – 14 milijardi kuna
Prka je bio ministar financija od 1994. do rujna 1997. godine i u to vrijeme dug nam je narastao za 14 milijardi kuna. U njegovo vrijeme počinju zaduživanja na međunarodnom tržištu.
Borislav Škegro (HDZ) – 14 milijardi kuna
Za vrijeme Škregrinog mandata od 1997. do početka 2000. godine zadužili smo se dodatnih 14 milijardi kuna, a država se za vraćanje dugova počinje oslanjati na državne obveznice. Tad je cijena novca u inozemstvu bila jeftina i u kombinaciji s prodajom državnih obveznica, zaduživanje je postalo “Pandorina kutija” koju je prvi otvorio Škregrin nasljednik.
Tu dolaze rekorderi!
Rekorderi u zaduživanju dolaze s prvim SDP-ovim ministrom financija i od tog trenutka, Hrvatska se počinje vrtiti u krug gdje s jednim dugom podmiruje drugi i takvo stanje traje i do današnjeg današnjeg.
Mato Crkvenac (SDP) – 35 milijardi kuna
Kako je Račanova Vlada prilično besramno trošila, bez obzira na upozorenja stručnjaka da je takva potrošnja jednostavno neodrživa, Crkvenec je od siječnja 2000. do prosinca 2003. uspio zadužiti Hrvatsklu za dodatnih 35 milijardi kuna, a njegovi nasljednici su nastavili manje-više (najčešće više) istim tempom.
Ivan Šuker (HDZ) – 62 milijarde kuna
Apsolutni rekorder među ministima financija po dugovječnosti na toj funkciji, ali i po veličini zaduženja za njegovog mandata je Ivan Šuker. On si je od kraja 2003. do kraja 2010. godine dopuštao sve i svašta, no s obzirom koliko dugo je bio ministar financija, nije ni čudo da je njegovo zaduženje bilo najveće. Sve u svemu, njegova zaduženja bila su možda malo viša od prosjeka, a ako ne vjerujete, trebali biste pogledati kako je to radila njegova nasljednica!
Martina Dalić (HDZ) – 25 milijardi kuna
U mandatu od točno jednu godinu(od prosinca 2010. do prosinca 2011.), Dalić je uspjela zadužiti Hrvatsku za nevjerojatnih 25 milijardi kuna. Time je ona postala apsolutni rekorder po visini zaduživanja u najkraćem roku. Mnogi su odahnuli kad su shvatili da je mandat Jadranke Kosor, a samim time i Martine Dalić nije mogao trajati duže od godinu dana.
Slavko Linić – 50 milijardi kuna
Za kraj treba spomenuti Lalovčevog mentora Slavka Linića, čovjeka s nezapamčenim brojem afera, ali i osobe zaslužne za to da nam je javni dug narastao 50 milijardi kuna u tek nešto više od dvije godine. Lalovac će, čini se, neće završiti svoj mandat u stopama svoga prethodnika jer ga je već sad nadmašio, a kad završi, Hrvatska bi se mogla zbilja naći bezizlaznoj gospodarsko-financijskoj situaciji.
Autor: Leo Buljan/dnevno.hr
