“PROBLEM švicaraca kap je u moru. U Hrvatskoj je daleko veći problem što se stalno urušava kapacitet za servisiranje dugova općenito, a tu je ključno to što se ne generiraju radna mjesta u gospodarstvu. Raspoloživi dohodak građana u posljednje je tri godine pao 10-ak posto… Ovaj Vladin potez samo će ubrzati klizanje Hrvatske prema neodrživoj situaciji, odnosno bankrotu”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, za Poslovni dnevnik.

“Danas imamo švicarce koji su problem ne malog broja ljudi, ali svakako nije sustavni rizik, a politika potencira poteze koji prijete sustavnim rizikom”, ističe Lovrinčević.

U očekivanom natjecanju političara u obećanjima i darovima neki su već postavili pitanje zašto, kad se već primjenjuje retroaktivni princip, isti ne bi vrijedio i za one koji su otplatili kredit. Sljedeći korak moglo bi biti pitanje zašto ne ponuditi konverziju i dužnicima s kreditima u kunama? Oni su, naime, dosad plaćali više i od eurskih i od CHF-dužnika. Ispada da su iskazivanjem povjerenja u domaću valutu i podrškom verbalnom stremljenju nositelja ekonomske politike k deeurizaciji (dosad) oni ispali samo najveći naivci i gubitnici. Koji će usto platiti i dio ceha ‘frankaša’, uključujući i milijunaše. Kako god bilo, nemali dio ceha te operacije prelit će se u deficit i javni dug, upozorava Lovrinčević.

Gubitak od 6 milijardi kuna

Prema najavama iz Vlade, svi krediti će se konvertirati u kredite u eurima po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita. No, krediti će se konvertirati po tečaju HNB-a ili poslovne banke koja vrijedi na dan konverzije.

Prema procjenama HNB-a, ukupni trošak konverzije kredita trebao bi iznositi do 6 milijardi kuna, što bi snosile banke, a država će im kasnije dati porezne olakšice, kojima bi se taj minus kompenzirao.

“Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 mlrd. kuna, odnosno 11 ̶ 12 posto njihova kapitala”, procjenjuju iz HNB-a.

Izvor: index.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save