Srbi ljuti na Njemačku zbog odgode kandidature
Srbija je razočarana odgodom odluke o kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji do proljeća sljedeće godine. U srpskoj javnosti stvara se loše raspoloženje prema Njemačkoj koju se smatra glavnim krivcem.
Srbija nasukana, razočarana, pomalo i ljuta, samo su neke od emocija u srpskoj političkoj javnosti nakon odluke Vijeća Europske unije da odgodi konačnu odluku o srpskoj kandidaturi za prvu polovicu iduće godine. Gomila manje ili više emotivnih reakcija preplavila je srpske medije u kojima političari sada pokušavaju da svaki na svoj način nekako utješe javnost zbog negativnih vijesti iz Bruxellesa. Pored izljeva malodušnosti ipak je još uvijek dosta onih glasova koji upozoravaju da ovo nije kraj europskih integracija Srbije i da će Srbija nastaviti taj proces.
Isti problemi i u ožujku iduće godine
Vlasti sada pokušavaju da koliko god mogu umanje političku štetu, koju je proizvela odluka Europske unije, ocjenjuje za Deutsche Welle Vladan Marjanović, glavni urednik diplomatskog biltena VIP. Međutim, ako je to neka utjeha, mora se reći da je odgoda roka za odluku o kandidaturi Srbije na neki način nusproizvod problema u kojima se našla sama Europska unija. S druge strane, postavlja se pitanje što se do veljače ili ožujka može sve ispuniti s popisa zahtjeva, koji se prije svega odnose na poboljšanje odnosa s Prištinom, kaže Marjanović: „Gledajući taj popis zahtjeva, nekako mogu zamisliti da se prije ili kasnije skoro sve s toga popisa riješi, izuzev jedne stvari, a to je zahtjev koji je ljetos u Beogradu iznijela Angela Merkel, a to je da se raspuste sve institucije Srbije na sjeveru Kosova. Ja prosto ne vidim kako to ova ili bilo koja druga vlada, može uraditi. Jer, to već nadilazi granice odnosa s EU-om i to je nešto što bi značilo da država sama sebi oduzima suverenitet na jednom dijelu teritorija, bez obzira na realno stanje koje znamo kakvo je. Tako da mislim da ćemo se u veljači ili ožujku ponovo naći u vrlo sličnoj situaciji kakvu imamo već sada i da će ponovo biti problema za Srbiju.“
Što se može ispuniti?
Srbija do ožujka mora pokušati usredotočiti se na sve ono što sama može uraditi i ispuniti od zahtjeva Europske unije, smatra Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije. U tom smislu, trebalo bi prekinuti s oštrom i prilično neprimjerenom kritikom, prije svega Njemačke i s pravdanjem javnosti kako je u pitanju smišljanje novih uvjeta za Srbiju, kaže Milićeva: „Mislim da bi to što prije trebalo zaustaviti. Prije svega, taj jedan val oštre kritike i razočaranja prema Njemačkoj, a fokusirati se na to kako je i zašto u interesu Srbije da se implementira ono što je do sada dogovoreno i zašto je zaista glupo getoizirati kosovs
ke institucije, koje smo i mi prepoznali činjenicom da smo s njima u tehničkim pregovorima oko toga.“
Bez posljedica po srpsko-njemačke odnose
Vladan Marjanović smatra da je loše raspoloženje koje se sada pojavljuje u srpskoj javnosti prema njemačkoj politici slično onome koje je do prije nekoliko mjeseci vladalo prema Nizozemskoj zbog prepreka koje je postavljala glede suradnje Srbije s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. To i nije tako neočekivano, jer je teško da ostane neprimijećeno kako je Njemačka od ovog ljeta postala izrazito zahtjevna prema Beogradu, kaže Marjanović: „Ali, ne vjerujem da će to imati bilo kakve praktične negativne posljedice po naše odnose. Najprije, oni su već dovoljno hladni u političkom smislu i teško da mogu biti lošiji od toga koliko već jesu. Što se tiče ekonomskog aspekta, koji je za nas naročito važan, ne mislim da će bilo koja njemačka firma koja je već u Srbiji, preispitati razloge za svoj ostanak ovdje ili da će neka koja se odlučila da dođe odustati od toga zbog političkih odnosa Berlina i Beograda.“
Lopta prebačena Demokratskoj stranci
Lopta je sada u dvorištu Beograda ili još preciznije u dvorištu Demokratske stranke, ocjenjuje Jelena Milić. U tom smislu i Ahtisarijev plan pa i prijedlog Carla Bildta zaista su jedan maksimum koji bi Srbija i Srbi sa sjevera Kosova mogli dobiti u danim uvjetima, zaključuje Milićeva: „Mislim da tu nema mnogo prostora za uključivanje Srba sa sjevera kao treće strane. Mislim da to još uvijek pripada u nadležnost i dogovor Beograda i Prištine, i međunarodne zajednice. Srbija stoga mora razumjeti da to što sada stoji kao ponuda, koja će također možda teško biti realizirana, može da nam izmakne ako pokažemo tvrdoglavost i neracionalnost.“
Autor: Ivica Petrović, Beograd/DW
