Znanost i Biblija
Mnogi ljudi misle kako se znanost i vjera međusobno isključuju – misao koja proizlazi prije svega iz nerazumijevanja što vjera zapravo jest. U biblijskom smislu vjera nije niti slijepo prihvaćanje nekakvih nerazumljivih dogmi niti nada da je nešto možda istinito, a niti nešto iracionalno što se protivi zdravom razumu – biblijska je vjera pouzdanje u Boga koji ne laže i čijoj se Riječi uvijek može vjerovati.
Biblija nije pisana znanstvenim jezikom. Njezina svrha nije informirati ljude, nego transformirati ljude! Bog nam nije dao svoju Riječ da bismo se napuhali od znanja, nego da bismo Ga upoznali i da bi nam On promijenio život. Kršćani vjeruju kako je Sveto Pismo Bogom nadahnuto i zbog toga nepogrešivo i istinito. Bog je Stvoritelj svemira i prirodnih zakona koje znanost proučava, te između Božje Riječi i prave znanosti nema nikakve kontradikcije. Čini se da je utemeljiteljima moderne znanosti to bilo sasvim jasno: uvaženi znanstvenici poput Keplera, Newtona, Pascala, Linneusa, Farradayja, Pasteura, Joulea, Maxwella i drugih, bili su kršćani.
U Izaiji (oko 6.st.pr.Kr.) 40:22 piše: ˝On (Bog) stoluje vrh kruga zemaljskog kom su stanovnici poput skakavaca.˝ U Psalmu 90:2 piše: ˝….prije nego postade kopno i krug zemaljski, od vijeka do vijeka, Bože, ti jesi!˝ Dok su se ljudi prije malo više od 500 godina bojali zaploviti u nepoznato jer su mislili da je Zemlja ravna ploča i da će pasti s njenog ruba, u Bibliji je jasno pisalo kako je okrugla. Prije nego nam je znanost otkrila istinu, ljudi su vjerovali kako Zemlju drži Atlas, ili slon ili ogromna kornjača. U Jobu 26:7 piše: On (Bog) drži Zemlju o ništa obješenu.˝ Danas znamo da gravitacija drži nebeska tijela u njihovim orbitama i da ona doista nisu ˝obješena˝ o ništa.
Na mnogo mjesta u Starom zavjetu spominju se Hetiti. Stoljećima se njihovo postojanje nije moglo dokazati, a time je i vjerodostojnost Biblije bila upitna. No, u 19.st. njihovo je postojanje dokazano, i danas se zna mnogo o njihovoj kulturi i jeziku.
U Postanku 17:12 Bog naređuje Abrahamu da mušku djecu obrezuje točno osmi dan njihova rođenja. Tek je u 20.st. otkriveno da bi obrezivanje djeteta ranije moglo dovesti do pretjeranog krvarenja. (Za usporedbu, u mnogim drugim kulturama muška djeca su se obrezivala prvi, šesti ili dvadeseti dan rođenja.)
Psalam 8:9 govori o ˝stazama (putovima) morskim i svemu što prolazi njima˝. Tek u 18.st. B. Franklin piše članak o morskim strujama i njihovim putovima. Danas na satelitskim slikama vrlo jasno možemo vidjeti morske struje.
Ovo su samo neke zanimljive činjenice koje su pisale u Bibliji davno davno prije nego ih je znanost potvrdila.
˝Ljudi ne odbacuju Bibliju zato što se ona protivi sebi, već zato što se protivi njima.˝
