Otvorena Vrata milosrđa na zagrebačkoj prvostolnici
“Ovo je godina milosti, ovo je godina poticaja da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjega milosrđa. Pozvani smo ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe”, rekao je kardinal Bozanić na Treću adventsku nedjelju, 13. prosinca, kada je i započela Sveta godina za Zagrebačku nadbiskupiju.
Nakon Obreda otvaranja Vrata milosrđa na zagrebačkoj prvostolnici u nedjelju 13. prosinca zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je euharistijsko slavlje. U koncelebraciji bili su apostolski administrator Vojnoga ordinarijata biskup Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis te još pedesetak svećenika, među kojima više župnika. Po dolasku ulazne procesije na oltar, kardinal Bozanić blagoslovio je vodu, a potom i vjernike.
U homiliji ukazao je na znakovitost povezanosti nedjelje radosti i obreda otvaranja Vrata milosrđa. Radostan je i znakovit obred otvaranja Vrata milosrđa, ispunjen simbolima koji govore o Božjoj prisutnosti, njegove ljubavi, milosrđa i obnavljanju naših života, rekao je kardinal. U osvrtu na misna čitanja i pitanje “Što nam je činiti”, Ivanovi se odgovori mogu sažeti na to da se u ponašanju i postupanju poštuje bližnjega, prihvaćajući ga i kloneći se pomisli da čovjek ima vlast nad drugim čovjekom. U tim se odgovorima nalaze bitne odrednice za obraćenje i za življenje Godine milosrđa, a to su: podijeliti s drugima, ne pretjerivati u odnosu na druge i ne zlostavljati drugoga, istaknuo je kardinal, te potom kratko pojasnio svaku od tih odrednica. Prva je odrednica “podijeliti s drugima, biti nesebičan”. To uključuje da se ne vide samo svoje potrebe, nego i potrebe drugih, te da se odluči podijeliti s drugima što se ima. U darivanju se očituje sloboda osobe koja nije rob stvari koje posjeduje, nego joj je stalo do bližnjega. Druga je odrednica “ne pretjerivati”, znači ne prekoračiti granicu u zahtjevnosti prema drugima. Odnosno, ne odnositi se prema bližnjima logikom moći, jer najbitnije u životu ne proizlazi iz moći, nego iz snage ljubavi. Treća je pak odrednica “odricanje od zlostavljanja”. Ne misli se samo na tjelesno nasilje, nego na sve oblike raspolaganja silom. To se tiče širine odnosa u društvu, s posebnom osjetljivošću prema slabima. “Obraćenje koje propovijeda Ivan ne tiče se izvanjskoga dotjerivanja, nego mu je korijen u odnosu prema Gospodinu koji dolazi pročistiti. On nije propovjednik nekog svog morala, nego morala Onoga koji dolazi, Isusa Krista. Isusov dolazak Ivan je vidio kao stanoviti završetak, kao konačni pravorijek, zbog čega je koristio snažne riječi opomene, ali jednako tako bio je pun ljudskosti, koju susrećemo u današnjim odgovorima. Ivan je vidio Krista koji dolazi. To je važno, a sam Krist objavit će se kao Sin nebeskoga Oca, kao lice milosrdnoga Oca koji izlazi ususret, ne da bi osudio, nego da bi opraštajući donio radost, istaknuo je kardinal.
Osvrćući s pak na geslo Svete godine izvanrednog jubileja milosrđa “Milosrdni kao Otac”, kardinal je rekao kako ono upućuje na Lukino evanđelje, za koje možemo reći da je Evanđelje milosrđa, jer u njenu nalazimo predivnu prispodobu o ocu koji se raduje povratku sina. Otvorena vrata prvostolnice naznačila su otvorenost neba i raširene Božje ruke za naše slabosti i grijehe. Spomen krštenja, Božja riječ i euharistija čvrsta su uporišta našega života. Ovo je godina milosti, ovo je godina poticaja da svoje kršćanstvo živimo dublje, polazeći od Božjega milosrđa. Pozvani smo ne samo hodočastiti u katedralu i u jubilejske crkve, nego ponajprije živjeti milosrđe, jer “prolazak kroz Vrata milosrđa nema vrijednost, ako Bogu ne dopustimo da svojim Duhom prođe kroz naše srce, ako nismo prihvatili poziv da se ispovjedimo, da Bogu predamo svoje grijehe, da ostavimo grješne navike, da se pomirimo s Bogom i s ljudima”, rekao je kardinal, dodajući da je pozvao župe da po dekanatima organiziraju hodočašća u jubilejskome duhu. To prije svega znači da je potrebno duhovno se pripremiti za hodočašća, prepoznati i usvojiti darove Jubileja milosrđa. Među darovima koje nam Crkva daje jest i oprost od vremenite kazne za grijehe, poseban izražaj ljubavi u Crkvi kojim živimo zajedništvo u potrebama živih i mrtvih, svojih pokojnih. No, važno je znati da se plodovi oprosta nadovezuju na sakrament ispovijedi, na oslobađanje od grijeha koje daje Bog po dobroj i skrušenoj ispovijedi. U Svetoj godini Crkva se liječi i jača molitvom i djelima ljubavi, pojasnio je kardinal.
Na kraju homilije sve je potaknuo da ne zaborave sve bližnje u raznim potrebama, te “da već sada, prije Božića razmisle kojim ih djelima tjelesnoga i duhovnoga milosrđa mogu obradovati”, jer, u ovoj Godini milosrđa “pozvani smo ponovno otkriti tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati. No, ne zaboravimo ni duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grešnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti. Ova nam Godina daje prigodu da obnovimo znanje o djelima milosrđa, ali još više da ih vršimo u našem životu, da ne prestajemo biti milosrdni”. U tom je duhu vjernike uputio na najvećega Učitelja, koji je postao čovjekom, prihvatio našu ljudsku narav i pokazao nam svu njezinu težinu i ljepotu, kao i na primjere svetih, osobito Blaženu Djevicu Mariju, Majku milosrđa. Podsjetio je i na divne likove svetaca koji su svjedočili milosrđe u hrvatskom narodu, poput sv. Leopolda Bogdana Mandića, kojeg pred sobom ima i cijela Crkva u ovoj Godini, te bl. Alojzija Stepinca koji je u tolikim neprilikama očitovao Lice milosrđa. Dakako, i svaka redovnička zajednica ima iznimnih primjera svetosti koja privlači milosrđem, dodao je.
Nakon popričesne molitve, biskup Pozaić podsjetio je kako po kardinalovoj odredbi osim prvostolnice, posebno jubilejsko značenje imaju još tri crkve u nadbiskupiji u kojima će početak Jubileja biti proslavljen na Četvrtu nedjelju došašća, 20. prosinca, euharistijskim slavljima koje će predvoditi pomoćni biskupi. To su Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, gdje će euharistijsko slavlje predvoditi biskup Valentin Pozaić; Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu gdje će slavlje predvoditi biskup Ivan Šaško; te župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću u kojoj će slavlje predvoditi biskup Mijo Gorski. Na kraju mise prisutnim vjernicima je po odredbi Svetoga Oca, kardinal Bozanić podijelio posebni papinski blagoslov. Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
Izvor: bitno.net
