Dok u Britaniji jačaju glasovi koje traže izlazak Velike Britanije iz Europske unije, britanski saveznici u EU strahuju od takvog scenarija i mogućnosti da će sutra morati birati između partnerstva s Londonom i odanosti Europskoj uniji.

S približavanjem zimskog summita EU krajem godine, na kojem bi trebale biti donesene odluke o strožoj fiskalnoj i bankarskoj uniji, u Britaniji raste nervoza. Euroskeptici koji bi prije izašli iz EU nego pristali dati veće ovlasti Bruxellesu u vođenju europskih financija, sve su glasniji i nestrpljivo očekuju referendum s pitanjem žele li ili ne ostati u EU, najavljen za 2014. godinu. S druge strane, britanski saveznici u EU strahuju od ovog scenarija i mogućnosti da će sutra morati birati između partnerstva s Londonom i odanosti Europskoj uniji.

No, prije toga, London će pokušati s Bruxellesom dogovoriti poseban status, iako dobiva upozorenja da će zbog neodlučnosti prihvaćanja novih vjetrova na Starom kontinentu, ostati u izolaciji. Britanski premijer David Cameron rekao je u Bruxellesu prošloga tjedna da Ujedinjeno Kraljevstvo na uniju banaka i dublju integraciju eurozone gleda kao na šansu da ponovo ispregovara vlastiti status u Unij. Obraćajući se novinarima prošloga petka nakon sjednice Europskog vijeća, naglasio je kako će jačanje integracije eurozone promijeniti prirodu britanskog položaja u EU-u.

Pozdravljajući korake prema stvaranju okvira za Europsku središnju banku (ECB) kojom će postati glavni nadzornik europskog bankarskog sektora, Cameron je rekao kako jedinstvena valuta treba bankarsku uniju dodajući kako joj Britanija neće stajati na putu bez obzira što neće biti dio nje. Dodao je da novi nadzorni okvir, zajedno sa zajedničkim mehanizmom za spašavanje posrnulih banaka i usklađen sustav jamstava, biti ‘ogromna promjena za EU’.

‘Dok se eurozona integrira, za Britaniju se otvaraju šanse za sklapanje novog ugovora’, rekao je Cameron dodajući kako će te promjene potom građani potvrditi ili odbaciti na referendumu. Naglasio je pritom kako će inzistirati na tome da se Velika Britanija ne povuče iz EU-a. ‘Napuštanje EU-a nije u našem nacionalnom interesu, mi smo trgovačka nacija i oko 50 posto naše trgovine vezano je uz EU’, naglasio je. Prema prijedlozima za stvaranje bankarske unije, ECB će početi s nadzorom svih 6000 banaka u EU tijekom 2013., dok će pravni okvir za njegovo djelovanje biti dogovoren do kraja ove godine.

Cameronova koalicija predvođena njegovim konzervativcima ranije je tražila da eurozona ubrza mjere za rješavanje dužničke krize, usvoji proračun eurozone i donese mjere za usvajanje jedinstvene euroobveznice. Ipak, Cameronove komentare, kao i ranije prijetnje  britanskim vetom na odluke o centralizaciji fiskalne politike u EU, brojni europski političari i mediji tumače kao jasne znakove da Ujedinjeno Kraljevstvo snažniju integraciju eurozone vidi kao šansu za labavljenje svojih odnosa s EU-om. Prošloga tjedna liberalna ministrica Theresa May potvrdila je da će London korisiti svoje pravo iz Lisabonskog ugovora i odustati od 130 pravnih akata o zajedničkim pravosudnim i unutarnjepolitičkim poslovima.

Ti zakoni odnose se na suradnju u borbi protiv prekograničnog kriminala kako i kontroverzni europski uhidbeni nalog, koji omogućava jednostavniji postupak izručenja osumnjičenika na području EU-a. Potez ministrice izazvao je konsternaciju u Bruxellesu. Manfred Weber, zastupnik Europskog parlamenta i član odbora za pravosuđe i unutarnje poslove optužio je Veliku Britaniju da ‘uništava’ mjere za jačanje suradnje između članica u borbi protiv prekograničnog kriminala. Martin Schultz, predsjednik EP-a, rekao je ranije da će razmotriti mogu li zastupnici glasovati o zakonima koje njihova zemlja neće provoditi. Finski ministar za europske poslove i vanjsku trgovinu Alex Strubb rekao je u četvrtak 18. listopada da se Velika Britanija oprašta od Europe.

Cameron je pod velikim pritiskom frakcija među njegovim torijevcima da organizira referendum o izlasku Britanije iz EU-a. Prema posljednjim rezultatima istraživanja među kontervativcima, većina njih glasovala bi za izlazak i EU-a. Dramatičan nastup imao je poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski koji je govoreći na konferenciji Globalni horizonti na sveučilištu Oxford krajem rujna ove godine kada je pozvao Britaniju da odustane od ‘pogrešne uvjerenja’ euroskepticizma i preuzme vodeću ulogu u donošenju odluka u EU-u.

‘Velika Britanija živi u krivom uvjerenju. Vaši interesi su u Europi’, rekao je Sikorski naglasivši kako je EU sila koja govori engleski. Jedinstveno tržište bila je britanska ideja. Britanski povjerenici vode našu diplomatsku službu. I vi biste, kada biste htjeli, mogli voditi i europsku obrambenu politiku’, rekao je Sikorski. Poljska vlada smatra se prirodnim saveznikom Velike Britanije u EU-u. Obje zemlje su izvan eurozone i imaju bliske odnose sa SAD-om. Ipak, Sikorski je upozorio Britaniju da ne podcjenjuje blok 27 članica EU-a. ‘Ako odustanete, molim vas da ne očekujete od nas da rušimo ili paraliziramo EU, naglasio je.

Prema istraživanju koje je proveo YouGov 2012., većina Britanaca želi reformu EU-a, a njih 67 posto podržava ideju da se održi referendum o članstvu u EU-u dok je protiv referenduma samo 19 posto građana. Četrdeset i dva posto reklo je da bi glasovalo za ostanak u EU, a 34 posto za izlazak Britanije iz EU-a. Prošle godine britanska vlada donijela je zakon o ključnom referendumu kojim se previđa provođenje referenduma o bilo kojem budućem europskom sporazumu koji uključuje prijenos vlasti s nacionalne razine na Bruxelles.

Hrvatski premijer Zoran Milanović također je prošloga tjedna najavio mogućnost da Hrvatska ponovo održi referendum o članstvu u EU zbog velikih promjena koje se trenutačno događaju u Europskoj uniji u smjeru jače financijske i bankarske unije. Iako se ove promjene odnose isključivo na eurozonu, premijerova rana najava mogućnosti ponovljenog referenduma izazvala je burne reakcije ali i osude velikog dijela političke javnosti, posebno jer je izgovorena u kontekstu preostalih zadaća koje Hrvatska mora ispuniti do ulaska u EU 1. srpnja 2013., navedenih u Izvješću Europske komisije o monitoringu, ali i kritika da Hrvatska nije spremna za ulazak u EU, koje su na račun Vlade stigle iz Njemačke. S druge strane, iz Velike Britanije, koja je u prošlosti bila jedan od najoštrijih kritčara Hrvatske, stižu jamstva kako će London na vrijeme ratificirati pristupni ugovor kako bi Hrvatska 1. srpnja mogla postati članicom EU-a.

Autor: Marinko Bobanović/dnevno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save