Hrvatska predsjednica danas na obilježavanju oslobođenja Auschwitza
Nakon prošlogodišnjeg velikog okupljanja šefova država i vlada na sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Auschwitza, ove će godine komemoracija biti nešto skromnija, ali će kao i ranijih godina nazočni slušati preživjele logoraše koji će govoriti o povratku u normalan život nakon trauma proživljenih u logoru smrti.
Ovogodišnjem će Međunarodnom danu sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava na dan kada su 27. siječnja 1945. vojnici Crvene armije oslobodili Auschwitz, najveći koncentracijski logor nacističke Njemačke, nazočiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njezin poljski domaćin Andrzej Duda.
Obilježavanje počinje tijekom jutra, a glavni dio iza podneva u logoru smrti Auschwitz II-Birkenau. Tu će govoriti Duda, preživjeli logoraši – njih dvojica iz Poljske i Izraela, veleposlanici Izraela i Rusije, te ravnatelj Državnog muzeja Auschwitz Piotr Cywinski. Obilježavanje će završiti komemoracijom kod Spomenika žrtvama gdje slijede molitve rabina, kršćanskih svećenika i ekumenska molitva.
Ove godine moto okupljanja je “Povratak u normalan život”.
“Preživjeli logoraši morali su nakon oslobođenja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan život. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uništene gradove kao što je bila Varšava, neki su pokušali u novoj državi Izraelu”, kazao je u najavi događaja Cywinski.
“Sjećajući se svih žrtava na poseban način, na svečanosti želimo odati počast onima koji su se unatoč ogromnoj traumi pokušali vratiti normalnom životu”, kaže Cywinski.
U travnju 1940. zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je gradnju logora u Auschwitzu u Poljskoj, blizu grada Oswiecima, 50 km zapadno od Krakova i 290 km od Varšave. Na mjesto zapovjednika došao je Rudolf Hoess, kojeg su poslije rata poljske vlasti osudile na smrt zbog ubojstva milijuna ljudi i objesile ga upravo u Auschwitzu 1947. godine.
Procjenjuje se da je broj ubijenih Židova u holokaustu bio između pet i šest milijuna, a samo je u Auschwitzu ubijeno 1,1 milijuna ljudi, među kojima su 90 posto bili Židovi. U logoru je većina ubijena u plinskim komorama ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem, prisilnim radom, pogubljenjima, katastrofalnim higijenskim uvjetima i medicinskim eksperimentima. Kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, pronašli su oko 7.000 preživjelih, koliko ih je ostalo u logoru nakon što ih je oko 60.000 natjerano na “marš smrti” prema drugim koncentracijskim logorima, nekoliko dana prije dolaska Sovjeta.
Prošle su godine povodom 70. obljetnice obilježavanja oslobođenja Auschwitza vodeći njemački političari upozorili na opasnost padanja holokausta u zaborav pozivajući se pritom na studiju zaklade Bertlesmann po kojoj 81 posto Nijemaca želi povijest progona židova prepustiti prošlosti.
Danas se u Njemačkoj vodi desetak procesa protiv bivših SS-ovaca koji, kažu analitičari, odražavaju želju Njemačke da procesuira “sve do zadnjega” zločince iz Trećeg Reicha, nakon desetljeća rijetkih suđenja.
Prije nekoliko mjeseci na četiri godine zatvora osuđen je Oskar Froening, bivši računovođa iz Auschwitza. U veljači će početi suđenje Reinnholdu Hanningu (93), bivšem čuvaru iz tog logora, kao i bivšem bolničaru iz Auschwitza Hubertu Zafki (95) koji je bio na dužnosti kada je u taj logor smrti stigao konvoj s Annom Frank.
Kako se smanjuje broj zločinaca kojima se još može suditi, tako se smanjuje i broj onih koji o zloglasnom logoru smrti još mogu pričati. Na obilježavanje 70. obljetnice oslobađanja logora stiglo je u svojstvu počasnih gostiju oko 300 i danas živih logoraša. Oni su govorili, dok su predsjednici država i vlada i međunarodnih organizacija, njih pedesetak, slušali “Glasove svjedoka”.
O Auschwitzu i dalje mogu pričati preživjeli, ali sve tiše. Dok ih je prošle godine bilo tristo, deset godina prije toga na obilježavanje oslobođenja logora stiglo ih je 1.500. Pitanje je hoće li itko od preživjelih doći na novu okruglu, osamdesetu obljetnicu. Kada preživjelih više ne bude, nestat će i prilika da ih se sluša i pita. Tada će samo fizičke strukture Auschwitza, zgrade, barake, kreveti ostati nijemi svjedoci zlodjela.
Međutim, “bivši nacistički koncentracijski logor i središte za istrijebljenje Auschwitz-Birkenau bit će i dalje prostor za sjećanje i edukaciju kroz iskustvo autentičnosti gdje će ljudi imati mogućnost učiti, razumijeti i mudro izabrati”, kaže Cywinski.
Samo prošle godine Auschwitz je posjetilo 1,72 milijuna ljudi.
Izvor: Slobodna Dalmacija
