Kako pomoći ozebloj ili pothlađenoj osobi – upozorenja i zablude
Zdravlje Kada se ulice zalede, gradski pejzaž prekrije snijeg, a temperatura se spusti duboko ispod nule i nastupi dugo očekivana zima mnogi će uživati u zimskim radostima no istovremeno treba biti oprezan.
{jathumbnail off}Posebno osjetljivi na niske temperature su srčani bolesnici, svi koji boluju od respiratornih bolesti, kao i dijabetičari, starije osoba, trudnice i djeca no čak i u potpunosti zdrave osobe u dobroj kondiciji trebaju pripaziti kako na hladnoći ne bi dobili ozebline ili hipotermiju.
Ozebline su lokalna oštećenja kože i potkožnog tkiva koje uzrokuje hladnoća, a najčešće zahvaćaju periferne dijelove tijela kao što su šake, stopala, nos i uši. Ozebla koža hladna je, blijeda i tvrda na dodir, osoba koja pati od ozeblina ne osjeća dio tijela njima zahvaćen, a ukoliko je utoplimo taj dio tijela će porumenjeti i postati bolan. Ovakvi simptomi nipošto nisu bezopasni, posebno u ekstremnim slučajevima kada mogu nastati mjehuri, dubinsko oštećenje tkiva pa čak i gangrena.
U slučaju da se nađete u blizini osobe koja pati od ozeblina, prenesite je u najbližu zagrijanu prostoriju i skinite s nje svu odjeću koja je steže. Rukama joj zagrijte ozeble dijelove tijela no nemojte trljati dlanovima jer time možete pogoršati stanje, pa čak i uzrokovati infekciju, a ukoliko su nastali mjehuri nipošto ih nemojte bušiti – samo ih pokrijte sterilnom gazom. Isto tako, nemojte pokušavati ozebli dio tijela grijati krpama ili gazama umočenima u vrelu vodu ili izravnim uranjanjem u takvu vodu. Prvo ozeblu osobu ugrijte toplim čajem ili juhom, a tek onda počnite grijati ozeble dijelove tijela toplom no nipošto ne vrućom vodom. Krenite od vode čija temperatura je oko 15 stupnjeva Celzijusa, a potom svakih pet minuta povisujte njenu temperaturu za pet stupnjeva sve dok ne dođete do maksimalne temperature od 40 stupnjeva.
Bez obzira na hitnu pomoć koju ćete pružiti svakako odmah pozovite liječničku pomoć, a isto učinite i u slučaju da ste u blizini osobe koja pati od hipotermije, odnosno pothlađenosti.
Da je netko pothlađen možete prepoznati po nekom od sljedećih simptoma: tresavica, slabost, ukočenost, ubrzano disanje, groznica, vrtoglavica, ubrzano disanje i mučnina. Kako se niti jedan od ovih simptoma ne vezuje nužno isključivo uz hipotermiju, nije je uvijek jednostavno prepoznati no možete biti sigurni da je ona u pitanju u slučaju niže tjelesne temperature od one normalne od 36 stupnjeva Celzijusa.
U slučaju blage hipotermije, gdje se tjelesne temperatura zadržava između 32 i 35 stupnjeva, obično dolazi do ubrzanog disanja i rada srca, krvni tlak se povisuje, a osoba koja od nje pati postaje nesigurna u hodu i smanjuje joj se sposobnost motoričke koordinacije. Također se javljaju poremećaj govora, zbunjenost i tresavica. Kod umjerene hipotermije, gdje se tjelesna temperatura zadržava između 28 i 32 stupnjeva, tresavica prestaje, no počinje delirij. Zjenice se šire, refleksi su usporeni, osoba je u polusvjesnom stanju, a njeno srce radi sporije. Stanje u kojem tjelesna temperatura pada na ispod 28 stupnjeva nazivamo izraženom hipotermijom. Tada je koža jako hladna, osoba nije pri svijesti i ukoliko se hitno ne izvuče iz takvog stanja pada u komu, više ne diše samostalno i gubi sve reflekse. Ovakvo stanje je iznimno opasno i može rezultirati smrću ukoliko osoba ne dobije hitnu liječničku pomoć. Imajte također na umu da je hospitalizacija nužna svakome čija je tjelesna temperatura pala ispod 35 stupnja.
Ukoliko je tjelesna temperatura osobe zadržana na normali, između 36 i 37 stupnjeva, a osoba osjeti da joj je hladno, tada treba što prije pronaći prostor gdje će se moći ugrijati. U slučaju da su joj se smočile odjeća i obuća treba ih zamijeniti suhima čim je to u mogućnosti. Tjelovježba je također korisna no mora biti umjerena kako ne bi došlo do znojenja. Pomaže i konzumacija toplih, lagano zaslađenih bezalkoholnih pića. Zimi je općenito poželjna kontinuirana konzumacija toplih napitaka čak u ako niste žedni. Ma koliko vam prijalo popiti čašu kuhanog vina ili rakiju, to zapravo nije dobro za vas jer alkohol uzrokuje širenje krvnih žila te daljnji gubitak tjelesne topline. Svakako pripazite i na prehranu. Koristit će vam bijelo meso, riba,sve vrste mahunarki i žitarica, svježe i kuhano povrće, tople juhe i variva te voće posebno limun, naranča, kivi, jabuka i banana.
Isto tako, kada je vani iznimno hladno treba se obući slojevito, u odjeću koja nas previše ne steže, a poželjno je da vanjski sloj odjeće bude nepropustan na vjetar i vlagu. Glavu svakako treba zaštititi kapom vodeći računa da se prekriju uši, a na ruke staviti rukavice. Također je poželjno vrat prekriti šalom.
U slučaju da je nečija tjelesna temperatura pala na 35 stupnjeva, osoba će početi drhtati i tada je dobro što prije je skloniti s hladnoće i ugrijati je prvo toplim napitkom, a potom dekicom no ona se ne smije stavljati izravno na tijelo već na suhu odjeću. Pri tjelesnoj temperaturi od 34 stupnja potrebno je poduzeti iste mjere zagrijavanja no tada je osobi koja pati od takvih simptoma strogo zabranjen bilo kakav oblik tjelovježbe, a bit će potrebno i dodatno zagrijavanje disanjem usta na usta ili dodatno davanje kisika maskom. Kada temperatura pada na 33 stupnja, osobi otkazuje rad mišića i tada je potrebno provjeriti puls i disanje te pacijenta položiti s lagano podignutim nogama. Kod temperature od 32 stupnja nužna je hitna hospitalizacija, a ukoliko padne na 31 stupanj, pacijent će biti donekle pri svijesti i ne smijemo mu davati ni hranu ni tekućinu. U takvom slučaju svakako je potrebno provjeriti prohodnost dišnim putevima te osobu okrenuti s jednog boka na drugi otprilike svakih sat vremena. Kada tjelesna temperatura padne na 30 stupnjeva pacijent gubi svijest i potrebno mu je provjeriti puls i disanje, a pri temperaturi od 29 stupnjeva potrebno mu je davati disanje usta na usta, u ritmu njegovog disanja koje može biti iznimno sporo. Čak i ako osoba udahne samo dva do tri puta u minuti, nije potrebno oživljavanje. Međutim, tjelesna temperatura od 28 stupnjeva zahtjeva provođenje postupka reanimacije udisanjem usta na usta te masažom srca. Potrebno je upuhivati zrak pacijentu u usta ritmom od 6 do 12 udisaja u minuti te masirati srce ritmom od 40 do 60 pritisaka u minuti. Postupak treba nastaviti što je moguće dulje, dok pacijent nije izvan opasnosti. S reanimacijom, naravno, treba nastaviti i kada temperatura tijela padne na ispod 28 stupnjeva i pacijent ne daje znakove života. Vodite računa o tome da oživljavanje pothlađene osobe treba trajati puno dulje nego inače jer nas beživotnost pacijenta može zavarati.
Kod bilo kojeg stupnja hipotermije nužno je s osobe koja od nje pati ukloniti svu mokru odjeću i hitno je prevesti do najbliže bolnice. Tijekom prijevoza do bolnice dobro je zamotati je u deku, uključivši i glavu, ali tako da je lice otvoreno te primijeniti metode oživljavanja ukoliko su potrebne. Ako je pacijent pri svijesti treba mu dati i toplo, zaslađeno i bezalkoholno piće.
Napisao/la G.M./fizzit.net
