Slabo financirane sigurnosne službe i otvorenost prema fundamentalističkim propovjednicima skupo su koštali Belgiju
Slabo financirane sigurnosne službe, otvorenost prema fundamentalističkim propovjednicima i crno tržište koštali su Belgiju krvavog napada
Belgijska vlada upozorila je prošlog vikenda da može doći do terorističkog napada nakon što su belgijske snage sigurnosti uhitile najtraženijeg bjegunca, organizatora terorističkih napada na Pariz u studenome prošle godine.
Napad se ubrzo i dogodio i u njemu je u utorak poginulo najmanje 30 ljudi u atentatima na zračnu luku i podzemnu željeznicu, samo par dana nakon uhićenja Salaha Abdeslama.
Belgija je objavila da će uložiti dodatnih 400 milijuna eura kako bi unaprijedila svoje sigurnosne kapacitete nakon što je utvrđeno da je ta zemlja od 11 milijuna stanovnika poslužila kao baza za napade u Parizu u kojima je ubijeno 130 ljudi. Atentati u utorak pokazali su koliko puno toga još treba na tom planu napraviti.
Po mišljenju stručnjaka za sigurnost slabo financirane sigurnosne službe, otvorenost prema fundamentalističkim propovjednicima i crno tržište oružja učinili su Belgiju jednom od najranjivijih zemalja kada su u pitanju oružani napadi.
Jedan američki dužnosnik kazao je u komentaru za Reuters kako su ovi napadi pokazali da Belgija “još uvijek nije unaprijedila igru”.
Uhićenje osumnjičenog za pariške napade, izvedeno prošlog petka, bilo je velik uspjeh belgijskih sigurnosnih snaga. No njegovo četveromjesečno skrivanje i kretanje po belgijskoj prijestolnici također su dokaz kako je težak zadatak osigurati sigurnost u Belgiji.
Još uvijek je rano govoriti o tome jesu li napadi u utorak izravno povezani s uhićenjem Salaha Abdeslama. Američki stručnjaci vjeruju da se napad pripremao i prije njegova uhićenja te da nije bio sofisticiran odnosno da je riječ o takvoj vrsti napada za koju nije trebala osobita ingenioznost.
Iako je belgijski premijer Charles Michel upozorio u nedjelju na “stvarnu prijetnju”, izvori američke vlade navode da su SAD i Belgija vjerovali da je vrlo moguć novi napad nakon Pariza no da nisu imali nikakve obavještajne podatke gdje bi se i kada takav napad mogao dogoditi.
Ispod radara
Unapređivanje rada nakon godina zanemarivanja velik je problem za belgijsku obavještajnu agenciju, koja broji 600 ljudi, tek trećinu u odnosu na istu takvu agenciju u Nizozemskoj, zemlji koja nije puno veća i koja ima manje džihadista koji su u njoj rasli a završili su na ratištima Sirije i Iraka.
Belgija je po broju stanovnika dala najveći broj boraca u Siriji u odnosu na ostale europske zemlje, a briselska četvrt Molenbeek opisana je kao “džihadistička zračna baza” zbog broja sumnjivih militanata koji žive u tom dijelu Bruxellesa.
Po riječima Alaina Winantsa, čelnika belgijske obavještajne službe od 2006. do 2014., Belgija je bila jedno od posljednjih mjesta u Europi koje je dobilo modernu tehnologiju za prikupljanje informacija. Jednom je prilikom policija priznala da joj je Abdeslam umakao zahvaljujući zakonu koji noću brani upade u kuće.
Svakoj zemlji je velik sigurnosni izazov zaštititi “meke ciljeve” poput željezničkih postaja i aerodroma, no Belgija ima neke svoje osobite izazove.
Zemlja podijeljena na flamansko i frankofonsko stanovništvo ima birokraciju koja ometa dijeljenje informacija, sa šest parlamenata za sve regije i lingvističke zajednice, 193 lokalne policijske snage, a uz to u Bruxellesu ima 19 autonomnih čelnika općina.
To omogućava militantima da se skrivaju “ispod radara” na način kako to ne bi mogli u puno centraliziranijoj Nizozemskoj. Tome na ruku ide i usporavanje procedure usvajanja zakona koji bi onemogućili govor mržnje u džamijama kao i trgovinu ilegalnim oružjem.
Skoro 6.000 komada vatrenog oružja svake se godine zaplijeni u Belgiji, što je više nego li u cijeloj Francuskoj, pokazuju policijski podaci, a oružje džihadistima, odraslim u Belgiji, najčešće prodaju balkanske kriminalne mreže.
‘Izgubljeni’ u Molenbeeku
Belgijskim vlastima zamjera se zanemarivanje muslimana te im se prigovara da su propustile pomoći im u pronalaženju posla što bi ih zaštitilo od onih koji žele radikalizirati mlade ljude. Nezaposlenost mladih u nekim djelovima bogate Belgije iznosi čak 40 posto.
“Zbog poteškoća oko uklapanja u neprijateljski raspoloženo društvo oni traže alternative na društvenim mrežama u koje se mogu uključiti”, navodi stručnjak za borbu protiv terorizma Rik Coolsaet s briselskog tink-tanka Egmont. “Kriminalne aktivnosti i regrutiranje stranih boraca događa se na marginama lokalnog okruženja u kojem su odrasli”, kaže Coolsaet.
Samo nekoliko kilometara od sjedišta NATO-a i Europske unije, a zapravo u jednom potpuno različitom svijetu, četvrt Molenbeek, u siromašnom dijelu grada, postala je mjesto u kojem odrastaju militanti.
Abdeslam je bio u mogućnosti na četiri mjeseca nestati na ulicama Molenbeeka, u čijim pojedinim djelovima živi i do 80 posto muslimana, zahvaljujući pomoći obitelji, prijatelja i sitnih kriminalaca, nedaleko vlastita roditeljskog doma.
Neki problemi sežu unatrag u rane 70-e godine, kada je Belgija, tada još uvijek s jakom teškom industrijom, tražila usluge i jeftinu naftu od Saudijske Arabije dopustivši istodobno gradnju džamija i dolazak propovjednika obrazovanih u Perzijskom zaljevu.
Europski sigurnosni stručnjaci procjenjuju da, ma koliko visoko bilo, dodatno financiranje neće moći tako brzo pomoći belgijskom obavještajnom servisu, suočenom s nizom izazova.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
