FRA JOSIP MARCELIĆ: USKRSLI SPASITELJ – JONIN ZNAK Meditacija uz Turinsko platno

Hvala Ti, milosrdni Spasitelju, na tvome znaku Jone proroka!

Dok stojim pred Tvojim ispaćenim i raspetim Likom na Svetom Platnu, mislim na  zgodu kada su farizeji od Tebe tražili znak da si Mesija. Tada si im odgovorio: Ne će vam se dati znak do ZNAKA JONE PROROKA. Kao što je Jona bio tri dana i tri noći u utrobi ribe, tako će i moje Tijelo biti tri dana i tri noći u utrobi Zemlje i pojaviti se na svjetlu dana. (usp. Mt 12,39 sl.)

I dogodilo se da si pred sam Vazam na brzinu sahranjen u grob Arimatejčev, a u zoru prvoga dana po tom Velikom Blagdanu, ustao si na Novi život. Pobožne su žene te rane zore, po Pashi, došle na Tvoj grob – da pomažu Tvoje sveto Tijelo, jer nisu dospjele pred Tvoj ukop. Ali – našle su grob prazan, vidjele anđele i čule riječi: Što tražite Živoga među mrtvima. Uskrsnuo je! Nema ga ovdje. Idiite i javite to apostolima…. (usp. Lk 24,5 sl).

Na tu nenadanu vijest otrčali su Petar i Ivan na grob, našli su otvoren grob, ušli u grob , gdje su našli Platno što je ovijalo Tvoje mrtvo tijelo na tlu i Rubac – pažljivo složen na jednom mjestu.

Tada je Ivan  shvatio i povjerovao tvojoj riječi, trostrukoj riječi: poslije tri dana ću uskrsnunti (usp. Mt 17,23 i dr.). Shvatio je Tvoje proroštvo i povjerovao je – da Ti živiš – da si uskrsnuo, da je Anđeo zaista to navijestio ženama! Prepoznao je to posebno po složenom Rupcu, brižno složenom i pažljivo položenom na pokrajnje mjesto. Sjetio se Ivan , kako su – pred tri dana – žureći se zbog Velikog blagdana, Josip Arimatejac, Nikodem i on, u boli i pobožnosti obrisali Rupcem svetu Krv s Lica tvojega i ovili u Sveto platno. A žene su u dubokoj žalosti i tuzi pomagale, promatrale – i smišljale kako će u zoru poslije Blagdana doći na grob i pomazati Tvoje tijelo.

Međutim, dogodio se Tvoj prorečeni znak Jone proroka. Ti su – nakon tri dana – ustao na novi život. Ti si uskrsnuo od mrtvih!

Poslije prvog stvaranja iz knjige Postanka, ostvarilo se Novo Stvaranje – u Tebi Uskrslome! Ono je otkrilo dubine Tvoje ljubavi i puninu Tvoga milosrđe. Na sebe si uzeo naš grijeh i prokletstvo! Za nas si ušao u tamu i grozotu paklene naše propasti – i izveo nas na novi život! Uskrsli Život! Hvala Ti, predobri Spasitelju!

 

Ali, gle, slika Tvoga izmučenog i Raspetog Tijela – čudnovat je FOTOGRAFSKI NEGATIV.

Kao što su se zbunile pobožne žene pred praznim grobom, slično se zbunio i fotograf Secondo Pia, pri PRVOM fotografiranju Svetoga Platna, u noći od 27. na 28. svibnja 1898. – Otkrio je da je Slika Raspetog Patnika – FOTIOGRAFSKI NEGATIV. To je pravi, stvarni lik Patnika, Raspetoga, s izazovnim teškim ranama bičevanja, trnove krune, čavala na rukama i nogama. Začudio se on i s njim sav grad Torino, zajedno s crkvenim dostojanstvenicima i pukom.  Mnoštvo je nagrnulo u njegov fotografski studij – da vidi Lice Tvoje Presveto – znak Tvoje Muke i Milosrđa Tvoga! Da se divi i čudi novootkrivenoj tajni Tvojoj.

Ti si tu – na Platnu – u fotografskom negativu! Što li je grijeh od Tebe učinio?! Izvrnuo je Tvoju sliku na Platnu, da nam pokaže izvrnutu Tvoju Sliku u nama. Postala je teško prepoznatljiva, jedva vidljiva. Ali nam je ujedno otkrila kako snaga Tvoje ljubavi može nanovo oživjeti – uskrsnuti –  Tvoj Lik pred nama i u nama!

Nije li to , dobri Spasitelju, znak kako ljudski grijeh Tebe, Tvoju sliku u nama – pretvara u negativ? Moj grijeh čini Te nevidljivim mojim očima ili Te iznakazuje.

Isuse Raspeti, time mi ujedno otkrivaš kako nadilaziš ovaj svijet, kako je tvoja Muka nedostupna ljudskom razumijevanju. Kako nas trajno ljubiš i kako Tvoje milo srce, milosrđe – čini čudesa. Baš kao ono na Križu, kada si obećao desnom razbojniku: Još danas ćeš biti sa mnom u raju (usp. Lk 23,43)!

Raspeti i Uskrsli Spasitelju, vapijem pred Tobom poput one jednostavne žene koja Te je molila pred Tvojim Svetim platnom da svoj Raspeti Lik utisneš u njezino biće. Utisni i u moje biće svoj Lik! I mene ovij Svetim platnom kako Te je molila mala hrvatska hodočasnica Magdalena – od sedam godina – na našem hodočašću u Torino, god. 2010. – Ovij mene i sve moje drage i utisni svoj Lik snagom svojega Milosrđa i Uskrsnuća .- da živiš u meni i po meni!

 

Isuse Spasitelju, Tvoj Mučenički LIK na Svetom platnu – postavlja mi mnoga pitanja.

Što se više približavam  Platnu, Tvoj prozračni Lik postaje sve prozračniji. A u neposrednoj blizini mojih očiju Platnu – Lik tvoj posve se gubi i nestaje. Nije li to plod uranjanja u Tvoje sveto Biće, kada se Tebi predajem, kada se s Tobom sjedinjujem – kada GLEDAM LICE Tvoje čitavim svojim bićem…  svim srcem, dušom, pameću, djelima – te tada poput apostola Pavla – više ne živim ja nego ti u meni ?! (usp. Gal 2,20)?!

Čudim se zajedno sa znanstvenikom Yves-om Delage, agnostikom, profesorom komparativne anatomije u Parizu (na Sorboni), koji je već 1902. ispitivao Tvoju fotografiju na Sv. Platnu i otkrio da na tvojem raspetom Liku nema niti jedne anatomske pogrješke, te je zaključio – da taj Lik nije mogla naslikati ljudska slikarska ruka. Otkrio je također brojne sličnosti s izvještajima Evanđelja o tvojoj muci i raspeću na Kalvariji, – i zaključio je da je to Platno na neki način povezano s Tobom, Raspeti Nazarećanine.

Zadivljuje me odvažnost tog Znanstvenika, agnostika,  koji se usudio to iznijeti god. 1902. pred akademskom i sveučilišnom zajednicom Pariza. Blagoslovi ga, Spasitelju! Nagradi ga u vječnosti! A u meni ojačaj vjeru u Tvoje Uskrsnuće! Daj mi također da s apostolom Tomom mogu ponizno i otvoreno ispovjediti Tebe: Gospodine moj i Bože moj! (usp. Iv 20,28)

Tražim Te, Gospodine, s Marijom Magdalenom, koja Te onoga jutra po Pashi – gledala i u Kalvarijskom vrtu molila kao vrtlara da joj otkriješ gdje si skrio Isusovo tijelo, ako si ga uzeo. Tek, kada si je zazvao njezinim imenom – ona Te je upoznala i kliknula: Učitelju moj! (usp. Iv 20,16). – I ja Te premnogo puta susrećem kraj sebe, ali te ne prepoznajem. Zovni i mene mojim imenom – da Te prepoznam! Tvoja otkupiteljska riječ je iskra koja  u ljudskom srcu pali Tvoju božansku vatru – i otkriva nam Tvoje lice u nama.

Slično si postupio s učenicima na putu u Emaus. Dok si s njima razgovarao i tumačio im Pisma, gorjelo je u njima srce… A pri lomljenju Kruha – otkrili su da si Ti onaj koji si se žrtvovao za nas! (usp. Lk 24,35). – Daj da upoznam Tebe Uskrsloga – i da razumijem riječi milosrđa koje mi izgovaraš. Kraj mene si – u bratu, sestri, u siromahu, nevoljniku – u neznancu. U iznakaženim licima! Ali, ja Te prečesto ne prepoznajem. Jer si naše grijehe i naše rane na sebe uzeo! (usp. Iz 53).  Euharistijski kruh će razgorjeti i u meni punini Tvojega sjaja – da Te jasno prepoznam!

 

Raspeti Spasitelju, Tvoja šutnja na Svetome platnu – snažna je zaručnička Riječ!

Pozovi i mene po imenu – kao i Mariju Magdalenu. Tvoja Riječ i tvoj Glas prodrli su do njezina srca – do srca raskajane grješnice – i ona Te je prepoznala. Ponovila se u njoj Galileja, kada si je uskrisio iz smrti grijeha, – i prepoznala je Tvoje uskrsnuće. Osjetila je – gladna ljubavi – tvoju Riječ milosrđa, ljubavi, praštanja. I privukao si je, konopcima ljubavi – poput Zaručnice iz Pjesme nad pjesmama. I Magdalena nije mogla biti bez Tebe.  Pratila Te je na Kalvariju, i stajala s Gospom podno Križa Tvoga,  i evo je u zoru ranu, po blagdanu Pashe, već na grobu da Ti iskaže svoju ljubav, pažnju, privrženost.  Ali Tebe ne vidi. Čezne i čezne za Tobom – i nalazi Te. (usp. Pj 3,1 sl.)

 

Tvoje čavlima raspete ruke tako rječito govore

Raspeti Spasitelju, dr.Pierre Barbet, kirurg i upravitelj bolnice Saint Joseph u Parizu, uočio je da na  tvojim raspetim rukama, na Svetom Platnu,  nema PALCA na Slici. Čudio se on, istraživao, i otkrio pokusima na tijelima pokojnika – da čavao zarinut u mrtvo tijelo pokojnika na mjestu ruke naznačenom na Svetom platnu , u zapešću, – lako prođe kroz ruku i ne lomi nijednu kost, ali prekida živac koji upravlja palcem, koji tada upadne prema dlanu ruke.

Tako se obistinjuje proročka riječ – da nijedna tvoja kost neće biti slomljena! (usp. Iv 19,36). A Ti snagom Svoje ljubavi – i s probijenim rukama i nogama, ostavljaš nam proročki znak neslomljenih kostiju i na svojim plećima nosiš sav teret grijeha što pritišće čovječanstvo. Jer Ti na sebe uze sve rane i sve grijehe naše, kako davno reče prorok Izaija.

 

A kriminolog na Tvojem Platnu otkriva znakove Tvoje ljubavi

Glasoviti švicarski kriminolog, svjetskog  glasa, a ujedno i botaničar, dr. Max Frei, god 1973. otkriva na Tvome Platnu: 49 različitih vrsta peludi biljki; od kojih neke biljke rastu isključivo u Turskoj ili pak u Palestini, oko Jeruzalema. S pravom dr. Frei zaključuje da je stoga to Platno svakako neko vrijeme moralo biti u Turskoj kao i u okolici Jeruzalemu.

Ti si, dakle, svojom Mukom obujmio čitav geografski raspon Sredozemlja. Tvoje otkupljenje, Spasitelju,   obuhvaća tada poznati svijet. Čitavu ljudsku nastambu, čitavu ljudsku ekumenu. Kao što u početku vremena stvori Gospodine, raj zemaljski s mnoštvom biljki i svega živoga na zemlji. Tako, evo, i pri obnovi oskvrnutoga Raja, obnavljaš sve biljke, sve kontinente, sve što na zemlji postoji. Kao i poslije Općeg potopa. Hvala Ti.

 

 

Svemirski istraživači otkrivaju da je Tvoja slika na Platnu trodimenzionalna, reljefna.

Svemirski istraživači, dr. Jackson i dr. Jumper (1976.-1978.), zainteresirani neobičnom slikom Tvojega Patničkog Tijela istražuju ga i otkrivaju da je čitav Tvoj Lik na platnu trodimenzionalan, reljefan, poput slika koje dobivaju sa svemirskih tjelesa.

I time nam želiš pokazati kako tvoj Raspeti i uskrsli Lik na Svetom platnu nadilazi zemaljske fotografije i parametre, te nas uvodi u svemirske, nebeske prostore, jer iz Neba dolaziš i u Nebo odlaziš i u Nebu nam stanove pripremaš! (usp. Otk 21,1 sl.). Stoga i anđeli nebeski ženama naviještaju da Tvojega tijela nema više mrtvoga u grobu, nego da si uskrsnuo!

 

 

Tajna Pilatovih novčića na Tvojem liku

Trodimenzionalna slika otkriva nam ujedno da su na Tvoje zatvorene oči stavljena dva različita Pilatova novčića.

Dakle, Raspeti Spasitelju, Ti si u vrijeme prokonzula Pilata i cara Tiberija, prinio svoju žrtvu na Križu za naše spasenje. U to vrijeme  Pilat je dao staviti natpis iznad tvoje glave: ISUS NAZAREĆANIN KRALJ ŽIDOVSKI. U to vrijeme su se vojnici u pretoriju Tebi izrugivali i udarali te po glavi, uz uvredljive riječi: Zdravo, Kralju židovski! (Usp. Iv 19,3 sl.)

Nisu ni znali, ni slutili – kako su uzvišeno otajstvo naviještali. Jer Ti kraljuješ i zvijezdama nebeskim, s kojih ćeš na kraju vremena, Uskrsli Spasitelju, sići, kako si navijestio Velikom svećeniku i Velikom vijeću, i Pilatu. Ali tvoje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Ono je kraljevstvo života i milosrđa, kraljevstvo otkupljenja i vječnosti! Tvoje kraljevstvo je kraljevstvo mira i ljubavi, istine i pravde. Milosrđa i života. (usp. Iv 18,37)

 

 

Tvoj Raspeti lik, Spasitelju, sjaj je tvoga Uskrsnuća!

Mnoštvo znanstvenih istraživanja nikako nije protumačilo brojne oznake tvojega Svetoga Lika ns Sv. Platnu,  niti su znanstvenici i stručnjaci svojim brojnim pokušajima napraviti, s najmodernijim tehničkim sredstvima, sliku jednaku tvojem Liku na Sv. Platnu.

Evanđeosko izvješće nam govori pak o tvojem Uskrsnuću i time tumači sve te nerješive znanstvene probleme i otkriva nam tajnu nastanka fotografskog negativa Tvojega Raspetoga Tijela.

Naime, da se proizvede negativ nekog predmeta, potrebna je neka energija koju taj predmet odašilje. Mrtvo tijelo nema nikakve takve energije. Međutim, Tvoje tijelo pri času uskrsnuća isijava energiju uskrsloga sjaja i ostavlja negativ Slike Tvojega tijela sa svim oznakama, koje znanost ne može riješiti, jer se to događa na novoj razini – na razini Tvojeg nadnaravnog djelovanja. A to je područje vjere!

            Ti prebivaš u svjetlu nedostupnom. Naše oči ne mogu podnijeti toga prevelikoga sjaja. Stoga ćeš nam po uskrsnuću dati nove sposobnosti duše i tijela, novo svjetlo slave!

S apostolom Tomom u poniznosti, poklonstvu i zahvalnosti – ispovijedam svoju vjeru u Tebe, Otkupitelja Uskrsloga: Gospodin moj i Bog moj! (usp. Iv 20,28)

 

Ti, Spasitelju Raspeti i Uskrsli – sjedinjuješ nespojivo!

Isuse Spasitelju, dopusti mi da se ponovno osvrnem na iskustvo znanstvenika Yves-a Delage. On je bio smeten i začuđen tvojim likom promatrajući tvoje LICE i tvoje TIJELO. Jasno je uočio da Lice i Tijelo svakako pripadaju jednoj te istoj raspetoj i izmučenoj osobi. Ali – tijelo je izmučeno i izmrcvareno na prebolni način, kojem odgovaraju i duševne i duhovne boli, koje se ne daju skriti na tjelesnom izražaju. Tijelo se previja u boli. – Međutim, ističe Delage, LICE ovog Raspetog Patnika je veličanstveno, smireno, puno gospodstva, milo i milosrdno – kao da tiho i smireno spava i sniva. To je neshvatljivo!

Ti si, Raspeti Spasitelju, preda mnom kao Pobjednik nad patnjom i smrću. Kako nam o Tebi zbori vidioc iz Otkrivenja: Evo sve činim NOVO (usp. Otk 21,5). – Ti si početak novog stvorenja, novih horizonata – Novog Raja Zemaljskog. Tada će biti Novo nebo i Nova zemlja! (usp. Otk 21,1)

Ti si pobijedio Smrt i Grijeh. Ti si stigao k Ocu, u svoj vječni ŠABAT, vječni počinak.

I nas vodiš natrag u svoj Raj. Postajemo baštinici Božji i Tvoji subaštinici. Postajemo Djeca Božja.

            Tvoji putovi, nisu naši putovi. Daleko su veći i viši nego li je Nebo nad Zemljom! (usp. Iz 55,9 sl.)

 

Tvoj i Marijin odsjaj vječnosti

Po Uskrsnuću svojem više si se puta, Spasitelju, ukazivao apostolima i poslao si ih u svijet da svim pucima i narodima navijeste Radosnu vijest otkupljenja i uskrsnuća. Uzišao si na Nebo da nam pripraviš mjesto, ali nas ujedno trajno pratiš na Zemlji – I bit ću s vama do svršetka svijeta! (usp. Mt 28,20)

Međutim, često nam šalješ svoju Majku , kao što si je poslao Ivanu Krstitelju, netom si postao čovjekom u njezinom majčinskom krilu. I Marija – kojoj si nas povjerio s Križa za Majku – rado nas prati na vremenitom našem putu. Tješi nas, uči, brižno opominje – prisjeća nas Tvojih otajstava i Radosne vijesti. Otkriva nam strahotu grijeha i ljepotu Raja. Marija, koja je već u punini sjaja vječnosti, a trajno je povezana s nama, djecom svojom. Trajno nas pohađa da nam pomogne kroz teškoće života; pomaže nas, odgaja nas, liječi. Ti si je, Isuse Raspeti, s Križa povjerio nama za majku – da nas vodi kroz suznu dolinu, jer je Majka boli, koja je stajala podno tvojega Križa; koja je doživjela Tebe proslavljenoga. Ona sada iz vječnosti silazi k nama – u svim vremenima, na različite načine, pozna sve jezike i običaje, i svakome govori, tješi ga, opominje i liječi – na njemu prikladan način. Jer je Ona Majka milosrđa!

 

++++++  k r a j  ++++++

Odgovori

Skip to content