Oshri želi dokazati da je galilejski Betlehem židovski
ALFABET Judejci su prešli u Galileju tek nakon rimskog razaranja Jeruzalema. Pronađene kamene posude u galilejskom Betlehemu dokazuju prisutnost Židova koliko i prisutnost Hrvata. U kojem su Betlehemu Sveta tri kralja pronašla Svetu obitelj?
Isus je bio Galilejac
{jathumbnail off}Arheološki nalazi Avirima Oshria prilično su daleko, nama skoro nedostupni. Preostaje nam tragati za Isusovim ovozemaljskim korijenjem strogo na konceptualnom nivou. Što god Oshri pronađe, što god mi zaključimo, potvrdimo ili osporimo, Isus će ostati centralna antropološka pojava. Bio je Galilejac, tako su ga zvali izvan Galileje i glede toga nema dvojbe. Što još možemo tvrditi s jednakom ili većom sigurnošću? Pa, Isus je bio inteligentan i obrazovan! Sa brežuljaka između Betlehema i Nazareta za vedra vremena golim se okom vidio Sephoris, nova kraljevska palača Heroda Antipe, s bogatom kraljevskom knjižnicom. Moguće je da se Isusova obitelj zaista sklonila u Egipat i da je Isus u Aleksandriji upoznao Zakon i Septuagintu. Iznad galilejskog Betlehema i iznad Nazareta, na uzvišenom Karmelu, bila je čuvena škola Nazarena, u kojoj se educirao Pitagora. Isus se rodio u malom galilejskom Betlehemu, nedaleko kraljevske palače Sephoris, kao što se Sveti Jeronim, doktor Crkve, rodio u malom Stridonu, nedaleko carskog Dalminiuma.
Sveti Jeronim umro je u judejskom Betlehemu
Koliko nekom znanstveniku možemo dati za pravo u pitanjima vjere? Sigmund Freud bio je dovoljno pošten znanstvenik da prizna kako Mojsije nije bio Židov. Promišlja li tako Aviram Oshri, arheolog Izraelske uprave za starine? Koji je činovnik Izraela – evidentno je današnje svojatanje Galileje od strane Židova. Moguće je da Oshri “seli” Isusa u galilejski Betlehem zato što prevladava predrasuda da je Isus bio Židov. Židovi ne priznaju Isusa kao proroka, ali se silno tvrde dokazati da je bio Židov. Judaizacija Isusa protivna je dogmi o Sinu Božjem.
Sveti Jeronim umro je 420. u judejskom Betlehemu, gdje je gradio crkve. Na putu za Galileju, sudbina ga odvela u Antiohiju. Prišao je židovskoj zajednici kršćana i to je odredilo njegovo životno djelo. Upoznao je hebrejski jezik i usavršio ga u hermitskoj Halkidskoj pustinji u Galileji, gdje prevodi Evanđelje Hebreja. Formirajući novu biblijsku recenziju na latinskom jeziku, Jeronim je dao prednost židovskim verzijama starozavjetnih zapisa. Kao i apostoli, Jeronim je držao jako važnim da kršćanstvo postane posve kompatibilno s judaizmom i tako olakša konverziju Židova u kršćane. Jeronim je prihvatio dogmu da je judejska Efrata mesijanski Betlehem. “Doktor Crkve” u najboljoj je namjeri napravio veliki nered.
Prvi alfabet pojavljuje se nakon Mojsija
U čemu je Jeronim kardinalno pogriješio, ako se tako može reći? Morao je pogriješiti, jer su mu nedostajala današnja znanja o počecima pismenosti. Prvi alfabet razvijen u feničkom Ugaritu! Mojsije nije mogao zapisati Zakon na hebrejskom pismu, jer u njegovo vrijeme nije postojao niti jedan alfabet. Zavjetni kovčeg nije izgubljen, nego je skriven ili uništen – Mojsijev Zakon zapisan je u egipatskim hijeroglifima ili u klinastom pismu. Staroizraelsko naslijeđe i rane utjecaje velikih civilizacija Ugarita, Fenikije i Egipta nadvladali su najprije imperijalne Asirija, Babilon i Perzija, u susjedstvu su Huriti i Medi imali svoja stoljeća uspona, pa je stigao Helenizam, a konačno su zagospodarili Rimljani, koji nisu donijeli latinski jezik, nego su dali još veći značaj grčkom. Najnovija istraživanja potvrđuju da su biblijski psalmi zapravo ugaritski. Vrijednost Biblije je baš u tome što predstavlja kompilaciju tekstova visokih civilizacija.
Koji je Betlehem mesijanski? Čija je Galileja?
U Isusovo vrijeme u Galileji nije bilo Židova. Sjeverna izraelska plemena uz Galilejsko jezero bila su strogo odvojena od Judejaca na
jugu, nastanjenih uz Mrtvo more. Židovski Talmud napisan je na Galilejskom jezeru, ali stoljećima nakon Isusa. Relativno zabačena Judeja živjela je svoju babilonski i perzijski obojenu jahvističku tradiciju, a Galileja je bila čarobna i čudesna zemlja, koja je primila sve ostale utjecaje tadašnjeg svijeta. A onda su 70. poslije Isusa Rimljani ugušili Židovski ustanak i razorili Jeruzalem. Židovi su se razišli na sve strane, a mnogi su prešli u susjednu Galileju.
Famozna staroizraelska plemena Menaše, Ephraim i Levit pripadala su egipatskom i asirskom utjecaju i/ili sužanjstvu. Njihov hram i središnje svetište bio je i ostao Gerizim, i to je upisano u njihov (Mojsijev) Dekalog. Najstarija Tora je samaritanska – famozni Abisha svitak. Razlike u odnosu na židovsku Toru i kršćansko Petoknjižje broje se tisućama! Judeja je obnovljena u babilonsko-perzijskoj tradiciji, nakon odluke Velikog Kira da oslobađanjem plemena u Mezopotamiji ispremiješa stanovništvo i omogući perzijski utjecaj širom imperije. Ezra stiže u Jeruzalem iz Babilona, u petom stoljeću prije Isusa. Židovi imaju devet zapovijedi! Njihov je središnji hram u Jeruzalemu. Judejska Efrata postala je Betlehem zbog starozavjetnog proročanstva o Mesiji koji će se roditi u (galilejskom) Betlehemu.
Za hu-benedikt: Tvrtko Dolić
