SEKUNDE SU DRAGOCJENE: 10 simptoma srčanog udara koje ne smijete ignorirati
Znak srčanog udara nije uvijek bol u prsima. Simptomi često nemaju pravila pa mnogi (pre)kasno dolaze u hitnu službu
U Hrvatskoj, kao i u većini svijeta, srčanožilne bolesti vodeći su uzrok smrti. Prema izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2014. godine, koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio u rujnu prošle godine, vodeći je uzrok smrti ishemijska bolest srca od koje je umrla 10.831 osoba, što je 21,3 posto ukupnog broja umrlih.
Kad se srčani udar dogodi u filmu, osoba se uhvati za srce i klone zbog jake boli pa svi odmah znaju da treba posumnjati na infarkt. No stvarnost je i te kako drukčija – simptomi srčanog udara često nemaju pravila i nije ih lako prepoznati pa mnogi (pre) kasno dolaze u hitnu službu.
Iznimno je važno potražiti liječničku pomoć u roku od sat vremena nakon srčanog udara jer su tada mogućnosti liječenja najveće, kaže prof. dr. sc. Vladimir Gašparović, specijalist internist, intenzivist, nefrolog i specijalist hitne medicine, stručni ravnatelj Poliklinike Amruševa.
Ključno je i pružanje prve pomoći kako ne biste izgubili ni sekundu dragocjenog vremena.
Bol u prsima
Bol, koja je posljedica nedovoljne opskrbe srčanog mišića kisikom, često zahvaća šire područje prsnog koša. Takva bol često je nagla i jaka. No bol u prsima može biti i ponavljajuća koja se javlja pri naporu i popušta nakon odmora.
Bol u drugim dijelovima tijela
Bol se iz prsnog koša može proširiti: u lijevu ruku, vrat, donju čeljust, ramena, leđa, trbuh… a ponekad i u desnu ruku.
Otežano disanje (zaduha)
Osjećaj težine i nedostatak zraka u prsima javljaju se u različitim stupnjevima, od manje zaduhe do vrlo otežanog disanja. Naime, zbog oštećenja pumpne funkcije srca krv “zaostaje” u plućima, zbog čega dolazi do plućnog edema.
Kašalj
Zbog akutnog plućnog edema, koji može biti posljedica infarkta srca, bolesnik može iskašljavati pjenušav sadržaj. No i “obično” neprestano kašljanje može biti simptom srčanog udara.
Osjećaj neugode u prsima
Srčani udar nema uvijek burne simptome, nego može započeti blažim “neodređenim” osjećajem neugode u prsima poput neuobičajenog pritiska, stezanja ili osjećaja da je prsni koš “prepun”. Pritom nema pravila – ponekad takav osjećaj bez prestanka traje nekoliko minuta ili dulje, ponekad prođe pa opet počne…
Znojenje
Ako vas je oblio hladan znoj usred neke nezahtjevne aktivnosti, to može biti znak i da je nastupio srčani udar. Znojenje se, naime, često javlja i kao posljedica jake boli izazvane srčanim udarom.
Mučnina i povraćanje
Ako je, recimo, riječ o infarktu donjeg dijela srčanog mišića koji se naslanja na ošit, može se pojaviti bol u želucu, mučnina i povraćanje.
Vrtoglavica i omaglica
Srčani udar može biti praćen vrtoglavicom, omaglicom (naglim zamračenjem vida) i nesvjesticom.
Izrazit umor i osjećaj slabosti
Tijekom srčanog udara, kao i nekoliko dana prije srčanog udara, može se osjetiti neobičan umor. Jedan od simptoma srčanog udara može biti neobjašnjiva slabost i osjećaj velikog napora kod jednostavnih aktivnosti poput hodanja.
Neobjašnjiva tjeskoba
Organizam može “upaliti alarme” tako da osoba uoči srčanog udara osjeća snažnu tjeskobu ili strah od nesreće i smrti.
Svakog sata jedna smrt od sčanog zastoja
U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od srčanog zastoja. Srčanom zastoju najčešće prethodi srčani udar, pri čemu se žile koje dovode krv u srce djelomično ili potpuno začepe te se prekida opskrba krvlju srčanog mišića koji zbog toga odumire. Kad velik dio srčanog mišića odumre, srce ne može više obavljati svoju osnovnu funkciju održavanja krvotoka te prestaje raditi, što se naziva srčanim zastojem.Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje smanjuju se za 10% svake minute tijekom koje se ne provodi oživljavanje. Bez oživljavanja nakon četiri minute srčanog zastoja mozak je nepovratno oštećen, a nakon 10 minuta osoba gotovo nema šanse za preživljavanje. U 60 do 70 posto slučajeva srčani zastoj događa se kod kuće, najčešće pred svjedocima. Ako se postupci oživljavanja izvedu brzo i pravilno, šanse za preživljavanje povećavaju se čak 2 do 4 puta. Sve o postupku oživljavanja možete doznati na internetskoj stranici www.ozivi.me gdje se može preuzeti i besplatna aplikacija za pametne telefone “Oživi me” koja ima i kartu automatskih vanjskih defibrilatora u Hrvatskoj.
Izvor: Ovdje
