Nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti

U utorak, 5. travnja 2016. , u Klubu mladih u sklopu VIDIK festa 2016′ se organizirala tribina na temu ”Nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti” a gost na ovoj tribini bio je sveučilišni profesor dr.sc. Zlatko Miliša, pedagog, sociolog i društveni kroničar. Tribinom je moderirala Silvana Dragun, koja je spomenula važnost utjecaja medija u socijalizaciji djece i mladih. ”Mediji utječu na nas svojim sadržajima, oblikuju naše emocije, percepciju, odluke i ponašanje.

Svjesni smo da podjele u našem društvu nisu slučajne. To verbalno nasilje nije samo prisutno u medijima, već u pop kulturi, kazalištu, filmskoj industriji. Postalo je normalno vrijeđati drugoga i ne snositi nikakve posljedice za izgovorenu riječ”, naglasila je. U svom izlaganju prof. dr. sc. Zlatko Miliša je upozorio da internet sve više postaje antidruštvena mreža. ”S internetom se javljaju umreženi usamljenici. Ljudi se privikavaju na nasilje, što nije dobro. Ekrani su postali kradljivci vremena”. Pod motom ”Ne budi bijela vrana” mi šutimo i odobravamo sveprisutno nasilje u društvu. Nasilni sadržaji nas dovode do desenzibilizacije za patnje drugih. ”Ne dozvolimo da budemo projekt tuđih želja. Prekinimo s emocionalnim zlostavljanjem koje je u epidemiji”, poručio je mladima okupljenim na tribini. Na pitanje kako se osloboditi internetske ovisnosti, Miliša je istaknuo kao dobar primjer projekt ”deset dana bez ekrana”.

MILISA2

Deset dana bez ekrana
Projekt Deset dana bez ekranaprof.dr.sc. Zlatko Miliša je pokrenuo u studenome 2008. godine u suradnji sa Xavierom Remyem, direktorom škole Ec Ziegelwasser (Francuska) i Udrugom CINAZ iz Zadra. Projekt je nastao kao rezultat dugogodišnjeg bavljenja problematikom medija i njihovog utjecaja na djecu i mlade, vodeći se suvremenim istraživanjima, ali i primjerima istovjetne prakse u inozemstvu. Cilj projekta je bio potaknuti kod mladih kritičko mišljenje prema medijskim sadržajima , razvijati osobnu odgovornost za korištenje medijskih sadržaja, poboljšati komunikaciju među vršnjacima i u obitelji, te kvalitenije i raznovrsnije koristiti slobodno vrijeme. Danas svatko pita za svoja prava, a gdje su dužnosti?Šutnja i popustljivi odgoj stvaraju kulturu nasilja. Zbog toga je važna uloga tradicionalne obitelji u kojoj se odgoj djece ne prepušta ulici i medijima.

Odgovorni roditelji svoju djecu uče pravim vrijednostima, a ne prepuštaju ih dadiljama potrošačkog društva. Nasilni sadržaji u filmovima, na društvenim mrežama itekako utječu na naše ponašanje. Svjedoci smo porasta verbalnog nasilja i govora mržnje koje se u društvu očituje u medijima, političkoj komunikaciji, društvenim mrežama, školi, utakmicama i ulici. Postali smo robovi novih tehnologija opterećeni hiperprodukcijom informacija. Mladi su žrtve društva krize. U knjizi ”Šok današnjice” Miliša govori o nasilju nad mišljenjem koje se gradi na nepoštivanju i omalovažavanju drugog. Stječe se dojam da što je netko agresivniji, to je uspješniji. Elektroničko nasilje (cyberbulling) je rastući problem suvremenog društva. Mladi postaju sve češće žrtve zlostavljanja na društvenim mrežama. Facebook postaje mjesto izrugivanja, emocionalnih ucjena i prijetnji. To je mjesto na kojemu se grade lažni profili, iskrivljuje istina o sebi i drugome. Mladima se nameću lažne vrijednosti, zatupljuje ih se reklamama, emisijama poput Big Brothera. Kako reče jedan psihijatar, ”naš problem nisu psihički bolesnici nego tzv. normalni ljudi” (Manfred Lütz).

Tribina je zaključena s prijedlogom da bi trebali više djecu učiti vještini komuniciranja kako bi se na zdrav način naučila nositi s konfliktima u životu.

HUB

1 comment

Odgovori

Skip to content