Umjesto Velike Srbije, osuđuju Herceg-Bosnu!

Politika dvostrukih mjerila zasjala je kao nikad dosad. Srbiju danas vode dvojica Šešeljevih nekadašnjih suradnika, pa je otpala i osuda za udruženi zločinački pothvat!

Nakon što je Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) većinom glasova oslobodilo Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice te zaključilo da je plan stvaranja velike Srbije bio politički projekt, a ne kriminalni čin te da proglašenje autonomnih srpskih područja u Hrvatskoj i BiH nije predstavljalo dio plana za uspostavu velike Srbije, postavlja se pitanje na koji je način onda Haaški tribunal u prvostupanjskoj presudi utvrdio kako je kod Hrvata u BiH postajao udruženi zločinački pothvat na čelu s političkim i vojnim rukovodstvom u Zagrebu.

Još je sramotnije što se, za razliku od očite namjere stvaranja velika Srbije, Herceg-Bosna koja je uspostavljena kao mehanizam obrane Hrvata, ali i drugih, od velikosrpske agresije karakterizira kao mehanizam za cijepanje BiH i pripojenje Hrvatskoj?

Dvostruka mjerila kojima sada više nego ikada svjedočimo pokazuju da su ona produkt dva ključna razloga. Prvi je apsolutno nesnalaženje Tužiteljstva koje je prilično loše odradilo posao u pogledu dokazivanja. No, drugi je razlog očito političke prirode jer bi u slučaju osuđivanja Šešelja kao osobe koja je bila jedan od ključnih dijelova udruženog zločinačkog pothvata došlo i do implikacija po Srbiju, koju vode dvojica njegovih nekadašnjih suradnika.

Tzv. međunarodna zajednica ovim je pokazala kako joj teško pada ocrnjivanje Srbije u projektu stvaranja jedne velike države srpskog naroda na račun Hrvata, Bošnjaka i ostalih, ali joj zato vrlo glatko ide kada treba hrvatski vojni i politički vrh, koji je u više navrata spasio BiH, proglašavati za agresora u istoj toj BiH.

Isto vrijedi i u slučaju optuživanja Hrvata u BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i Herceg-Bosne koji su na Haaškom sudu ocrnjeni na najgori mogući način. Očito je i kao tzv. međunarodna zajednica igra na kartu izjednačavanja krivice na ovim prostorima i brisanja granice između agresora i žrtve, a u cijeloj priči izgleda kako vojni i politički vrh Herceg-Bosne cijelo vrijeme prolazi kao kolateralna šteta.

Stoga se kao logično i opravdano postavlja pitanje hoće li u drugostupanjskoj presudi Haaški tribunal ustvrditi stvarno stanje na terenu koje je vladalo početkom 90-ih godina i hoće li uvidjeti kako se Herceg-Bosna stvarala zbog neposredne opasnosti po Hrvate i druge narode, a sve zbog očite velikosrpske agresije.

No, za Sudsko vijeće, odnosno dvojicu sudaca koji su preglasali treću sutkinju, u ovoj presudi Šešelju smatra kako nema ni dokaza da je za vrijeme na koje se odnosi optužnica postojao rašireni i sustavni napad na civile u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Za to vrijeme ljudi koji su branili BiH od velikosrpske agresije, a onda i od bošnjačkog hegemonizma, u Haagu čekaju na drugostupanjsku presudu.

Odvjetnički timovi predsjednika Vlade HZHB- a Jadranka Prlića, nekadašnjih zapovjednika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, predstojnika Ureda za obranu Brune Stojića, kao i Valentina Čorića i Berislava Pušića očekuju kako će drugostupanjska presuda konačno pokazati stvarnu istinu o događajima u BiH. Oni su sve vrijeme od izricanja prvostupanjske presude nadljudskim naporima i bez potpore službene politike Republike Hrvatske radili kako bi oborili ključne teze haaškog Tužiteljstva.

Izvor: ovdje

Odgovori

Skip to content