INTERVJU – D. LJUBIĆ: Želimo da Udruga Obnova postane think tank na kojemu će se obrazovati hrvatska mladež
Razgovor s Dinom Ljubićem, dopredsjednikom Udruge Obnova
Poštovani gosp. Ljubić, dopredsjednik ste Udruge „Obnova“. Svojedobno smo povodom predstavljanja prvoga broja istoimenog časopisa objavili razgovor s predsjednikom Udruge Markom Paradžikom, no ipak nas podsjetite koje su temeljne aktivnosti i ciljevi Udruge.
Poštovani gosp. Dijanović, za početak zahvaljujem na pitanjima. Temeljni ciljevi udruge se nisu drastično mijenjali, makar smo u međuvremenu znatno proširili svoj krug aktivnosti. To je izravna posljedica porasta broja naših članova, pogotovo u ostalim gradovima diljem Hrvatske, što upravo svjedoči uspješnom ostvarivanju jednog našeg cilja, a to je povezivanje mladih intelektualaca, umjetnika, studenata na području Republike Hrvatske i Europe, pod zajedničkim težnjama zaštite i razvijanja hrvatskoga nacionalnoga identiteta.
Kroz takve članove na raspolaganju je moguće ostvarivanje našeg glavnog cilja, vizije same Udruge kao značajnog think thanka kroz čiji će se aktivni rad na području politike, kulture i etike obrazovati hrvatska mladež na način da ih se što bolje upozna sa svim problemima današnjice, te ih naučiti kako se nositi s njima i uputiti u pravom smjeru za rješavanje istih.
To se postiže kroz širok raspon djelatnosti i projekata, među kojima je trenutno najvažniji rad na istoimenom multidisciplinaromi časopisu za politiku, kulturu i društvo. Za svaki izlazak novog broja se obavezno organizira i promocija u tu svrhu, u obliku tribine i predavanja u sklopu tematike samog broja. Članovi udruge također organiziraju i samostalne tematske tribine ili predavanja o specifičnim temama, bilo iz dnevno-političkog života ili općenito o stvarima koje nismo stigli pokriti u časopisu, što se može opisat kao i dobar suplement proširivanja ideja obrađenih u časopisu. Obnova kao udruga je obvezno posvećena kulturi i umjetnosti, što sama simbolika imena udruge to naglašava. To naše htijenje izražavamo kroz organiziranje događaja za javnost kroz projekcije filmova, večerima poezije i glazbe. Ekskluzivno za članove nedavno smo organizirali i prve sastanke književnih klubova gdje se zajedno raspravlja o pojedinim knjigama i autorima (Houellebecq, Chesterton, itd.), što ja gledam kao određenu počast samoj Udruzi; u samom duhu te zajedničke rasprave i polemike se i rodila ideja o Obnovi, prije četiri godine.
Do sada je izišlo pet brojeva „Obnove“. O čemu sve možemo čitati u do sada izišlim brojevima?
Krenimo redom, prvi časopis koji je Udruga izdala te obznanila svoje postojanje, je pod naslovom Kulturna hegemonija. Tu smo se odlučili pozabaviti jednom vrlo složenim procesom koji je odlika svakog sukoba dviju različitih ideja, gdje se jasno očitava činjenica da neće uvijek pobijedit ona ideja koja je istinita ili ispravna, nego ona koja uspješno svoje ideale proširi kroz društvo. To je poprilično jasno uočio talijanski komunistički filozof Antonio Gramsci (makar nije jedini), koji tvrdi kako politička elita koja ostvaruje svoj utjecaj kroz državu, stječe neosporivu premoć preko njezine zakonske i ustavne dominacije nad ostatkom društva, drugim riječima oni odlučuju što je dobro, a što zlo. Kroz tu paradigmu smo pokušali objasnit dominaciju liberalnih i ljevičarskih teorija te degradaciji domoljubnih i tradicionalnih vrijednosti u cijeloj europskoj civilizaciji. U Hrvatskoj se može navesti primjer Domovinskog rata, čija perpecija u javnosti puno više ovisi o medijskoj propagiranju kroz određeni svjetonazor, nego na utemeljenim povijesnim činjenicama.
Sljedeći broj je pod naslovom Identitet, kroz koji smo iz filozofske perspektive pokušali obraditi problematiku identiteta, s posebnim naglaskom na pojam problematiku mogu dodati. Možda je tužna činjenica kako naši pretci i prije samo stotinu godina nisu imali sumnje u to tko su oni, dok pod današnjim procesom sveopće globalizacije i inflaciji bezbrojnih pseudo-identiteta smo na korak od nihilizma (rodne ideologije naprimjer). Poseban naglasak je naravno bio na hrvatski identitet, npr. obradio se odnos religijskog i nacionalnog identiteta Hrvata, istakla se opasnost regionalizacije europskog prostora za naš nacionalni identitet.
Treći broj je nosio naziv Geopolitičke alternativne. Tu možete podosta toga naučiti o političko-znanstvenoj teoriji zvanoj geopolitika, toj svojevrsnoj sintezi geografije i politike i jednog od najomiljenijih oruđa političkih elita jakih nacionalnih država početkom prošlog stoljeća, u planiranju vanjske politike što je kulminiralo s dva svjetska rata. To je do sada naš najopširniji broj koji obrađuje alternativne geopolitičkih teorija poput Duginove škole neoeuroazijanizma, Huntingtonovog sukoba civilizacija, mondijalizma Fukuyame i ostalih liberalnih filozofa. Opisuju se speficični geopolitički pogledi na svijet jedne Kine, Rusije, država islamskog svijeta, pokušava se razjasnit slika kakve vrste sukoba nam mogu očekivati među tim ‘igračima’ u narednom stoljeću, kakva budućnost očekuju Europu i preko koje geopolitičke alternative Hrvatska najbolje može ostvarit svoje nacionalne interese.
U četvrtom broju našeg časopisa odlučili smo maknuti iz pomalo apstraktne sfere političkih i ideoloških teorija i osvrnuti se na naše drage sunarodnjake, posebice na one izvan naše domovine u kojima usprkos tome, ne tinja ništa slabiiji patriotski žar. Pisano je o hrvatskom iseljeništvu, životu hrvatskih nacionalnih manjina diljem svijeta, problemima Hrvata u BiH, o baštini Hrvata Boke kotorske. Imamo sve više članova koji žive, rade ili studiraju u inozemstvu, broj Hrvati izvan Republike Hrvatske je posvećen i njima.
Zadnji broj koji smo izdali je Nacionalizam?, gdje smo se uhvatili u koštac sa ultimativnom vodećom idejom europske civilizacije zadnjih dva stoljeća, koja je čvrsto usmjeravala europsku povijest od Proljeća Naroda do dana današnjeg i koja će zasigurno nastaviti svoj utjecaj još neko vrijeme. Pokušalo se odgovoriti na pitanje što je to sami nacionalizam, kakav je povijesni razvoj nacionalizma, kakve su razlike i sličnosti europskog i hrvatskog nacionalizma, kakve su umjetničke ili filozofske implikacije nacionalizma, kako je uopće nastao hrvatski nacionalizam? Bitan razloga odabira baš te teme je činjenica da su gotovo svi članovi udruge u suštini skloni mnogim vrijednim idejama nacionalizma te ne možemo mirno reagirati na sve izraženije negativno tumačenje istoga.
Ovdje sam dao samo kraći prikaz časopisa kroz perspektivu radova članova koji su izravno obrađivali glavnu temu broja, ali to naravno nije čak niti večina sadržaja samog časopisa. O svim temama smo razgovarali s poznatim hrvatskim intelektualcima poput Stjepana Šterca, Nina Raspudića, Branimira Vidmarovića, Jure Vujića, Miroslava Akmanže, Tomislava Sunića te sve ostale koje nemam prostora spomeniti, ali ništa manje važne.
Spomenut ću još strane goste Tomasza Sczepanskog i Lionela Balanda. Svaki dosadašnji broj sadrži i mnogo radova koji nisu vezani sa samom temom časopisa, koji odražavaju samu želju i volju članova za pisanje o raznim temama koje vole i o kojima posjeduju veliko znanje. Velik dio časopisa je također posvećen umjetnosti, gdje se mladi umjetnici mogu izraziti u slikarstvu i poeziji; u četvrtom broju je objavljen i kraći strip. Svakako ćemo dalje razvijati koncept umjetnosti u časopisu.
25. 05. 2016. bit će predstavljen šesti broj s temom „ekonomske perspektive“. Možemo li doznati ponešto o temama u novome broju?
Tako zamršena grana znanosti poput ekonomije uistinu zahtjeva promatranje sa što više različitih perspektiva, pošto je često obavijena velom mistike i opskurnosti koja često određene ideološke ciljeve podvaljuje kao činjenične znanstvene postavke (marksizam kao najočitiji primjer). To naravno nije samo pitanje pojmova na kakve najčešće nailazimo u javnom diskursu, poput uzroka gospodarske krize, ekonomskih imigranata, sukoba kapitalizma i socijalizma u pitanjima treba li se država uplitati u tržište ili ne.
Kroz radove obradit će se sociološki i povijesni pregled manje poznatih ekonomskih teorija poput ordoliberalizma, merkantilizma, keynezijanizma, laise-faire, distributizma. Spomenut će se suvremenije pitanje odnosa ekonomije i okoliša kroz razgovor o samoodrživom razvoju, obnovljiivim i neobnovljivim izvorima energije te o utjecaju određenog ekonomskog pristupa na mentalitet ljudi, kao primjerice štetne kulturološke posljedice jugoslavenskog socijalističkog sustava na hrvatsko društvo. Također možemo pretpostavit iz mog prethodnog odgovora kako ostale teme i umjetnički sadržaji neće biti zanemareni.
Već i površan pogled na časopis „Obnova“ jasno pokazuje da pristup temama nije dnevnopolitički, nego je metapolitički, tj. usmjeren je na na obradu pojedinih ideja iz različitih aspekata. Tko najviše čita časopis?
Svakako pojedinci koji imaju zanimanje za dublje shvaćanje povijesnih i političkih problema, makar iz puke intelektualne znatiželje. Vjerujem da postoji poseban arhetip pojedinca kojeg privlači ideja naše udruge i sam sadržaj časopisa, to je osoba koja se ne lati mijenjati društvo po uzoru svojih ideala, ideala koji su iskovani u žestokom diskursu ideja obrađenih u samom časopisu. Možemo po tome zaključit čak da sami članovi udruge najviše čitaju časopis, kao uživanje u plodu takvog kolektivnog pothvata svih autora.
Osim izdavanja časopisa spomenuli ste i organiziranje predavanja i tribina. Koja ste javna događanja do sada organizirali?
Naš glavni događaj koji organiziramo je promocija novog broja časopisa svakih pola godine u Zagrebu. To su poveće tribine koje se sastoje od nekoliko dijelova, počevši o predavanja samih članova te rasprave gostiju predavača, da bi se posjetiteljima proširila tematika koja se obrađuje tom broju časopisa. Također smo organizirali predstavljanja cjelokupne udruge gradovima diljem Hrvatske, počevši od Delnica, Splita i Osijeka prošle godine te Vukovara i Dubrovnika ove godine, pošto nam je cilj upoznati studente s idejom Obnove, također smo predstavili udrugu na Pravnome fakultetu i na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, to je svakako koncept predstavljanja s kojim će i dalje nastaviti.
Pred kraj pršle godine smo održali i prvu samo samostalnu tematsku tribinu o Islamskoj Državi te u drugom mjesecu ove godine smo održali predavanje pod nazivom ”Željeznice u Hrvatskoj iz perspektive znanosti i umjetnosti”, zadovoljstvo mi je reći da su oba predavanja protekla jako uspješno i pred punim dvoranama. Napomenut ću još da krajem ovog i sredinom sljedećeg mjeseca u Splitu organiziramo ciklus predavanja o engleskom piscu Gilberthu Keithu Chestertonu. Većina nabrojanih predavanja su snimana te zainteresirani čitatelji mogu pronaći te snimke na službenom Youtube kanalu udruge.
Radite li na povezivanju s drugim udrugama sličnog svjetonazora?
Svakako, ne oklijevamo surađivati s drugima udrugama bliskog svjetonazora u kakvom god obliku, bilo u organizaciji ili suradnji u zajedničkim projektima ili kroz najobičniju gestu potpore događajima koji drugi organiziraju; naši članovi rado posjećuju i prate rad drugih udruga kao što smo i mi sami dobili jednaku potporu.
Ovim putem posebno ističem našu suradnju s Maticom hrvatskom, s kojom od početka postojanja naše udruge imamo izvrsnu suradnju i u čijim prostorijama smo održali većinu naših događaja. Na području Splita posebnu zahvalu zaslužuju Hrvatska Udruga Benedikt, koja je pomogla organizirati i promovirati prvo predstavljanje Obnove u Splitu, kao i udruzi Urbana Desnica koja je također uvijek iskazala potporu našim inicijativama.
Koje će biti daljnje aktivnosti udruge?
Nastavljamo sa svim dosadašnjim aktivnostima, ali s pojačanim tempom. Osim standardnog izdavanja novih brojeva časopisa i tribina za promociju u tu svrhu; nova predavanja i događaji, književni klubovi, filmski klubovi, zajednički izleti, posjeti umjetničkim manifestacijama.
Na našoj novoj web stranici će naši članovi i autori pisati kolumne te općenito će se ići u osvajanje internet sfere.
Iz toga proizlazi i naša namjera da Udrugu predstavimo i izvan Hrvatske, za slične svjetonazorske krugove u Europi namjeravamo napraviti i englesko izdanje našeg časopisa.
Davor Dijanović/hkv.hr
