100 GODINA OD NAJKRVAVIJE BITKE U POVIJESTI: ‘Ništa slično nije viđeno prije, bila je to vatrena oluja’
Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel sudjelovat će danas na komemoraciji obilježavanja 100-te obljetnice bitke kod Verduna, najduže bitke Prvog svjetskog rata.
Kod Verduna su se borili samo Nijemci i Francuzi i zato je to mjesto postalo simbolična točka pomirbe dviju nacija iz zakletih neprijatelja u saveznike. Stoga su francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel odlučili zajedno posjetiti nekadašnje bojište, piše BBC.
Tijekom borbi koje su na sjeveroistoku Francuske trajale punih deset mjeseci poginule su stotine tisuća francuskih i njemačkih vojnika. Bila je to doslovce prava, rovovska bitka u kojoj je sudjelovalo, procjenjuje se, oko 2,3 milijuna vojnika. Bitka kod Verduna odvijala se na bojišnici dugoj 20-kilometara, u blizini današnje tromeđe Francuske, Belgije i Luksemburga. Grad Verdun, s tamošnjom snažnom tvrđavom, predstavljao je najsnažniju točku Francuske u razdoblju prije Prvog svjetskog rata.
Bitka kod Verduna u francuskoj je svijesti simbol Prvog svjetskog rata zbog silovitosti borbi, junaštva i pretrpljenih patnji. Naime, osim što je bila po trajanju najduža bitka bila je i jedna od najbrutalnijih i najkrvavijih. Odvijala se od 21. veljače do 18. prosinca 1916. godine.
U veljači 1916. Nijemci, koji su željeli potpuno iscrpiti francusku vojsku i primorati Pariz da zatraži mir, pokrenuli su veliku ofenzivu sjeverno od Verduna. Prvog dana bombardiranje je trajalo devet sati, a njemačke snage su iz 1200 topova nemilosrdno ‘udarale’ po francuskima i samo tog popodneva ispalili više od milijun granata. Nijemci su po prvi put koristili bacače plamena da bi se očistili francuski rovovi.
General Petain je spasio Francuze od katastrofe
‘Ništa slično nije viđeno prije, bila je to vatrena oluja’, kazala je Edith Desrousseaux de Medrano, kustosica memorijalnog centra u Verdunu.
U lipnju je njemačko napredovanje zaustavljeno, a Francuzi pod vodstvom generala Philippea Petaina, koji preustrojava vojsku, pod svoj nadzor vraćaju utvrde Douaumont (u listopadu) i Vaux (u prosincu), kao i velik dio teritorija izgubljenog na početku bitke.
Ljudski gubici bili su strašni: prema nekim procjenama na bojnom polju živote je ostavilo više od 600 tisuća vojnika. Francuzi su u ovoj bitki pokazali svoju žilavost i zato će slogan ‘nisu se predali’ ubuduće biti krilatica i glavni motiv francuske propagande kako bi se veličala hrabrost francuskih vojnika. U golemoj kosturnici u Douaumontu ostali su neidentificirani ostaci i 130.000 francuskih i njemačkih vojnika, od kojih mnogi svih deset mjeseci ofenzive nisu ni vidjeli neprijatelja nego su iz dana u dan bili zasipani topničkom vatrom živeći u neljudskim uvjetima u rovovima.
Izvor: ovdje
