Povodom organiziranja prosvjeda podrške ekspertnom timu gospodina Borisa Jokića 1. lipnja u Zagrebu, Splitu i drugim gradovima, Hrvatska udruga Benedikt ovim javnim priopćenjem izražava zabrinutost stvaranjem novih društvenih podjela o tako važnoj temi kao što je Cjelovita kurikularna reforma obrazovanja.

Neprihvatljivim ocjenjujemo širenje panike i nepotrebno uznemiravanje građana s ciljem da se javna rasprava o tako važnoj reformi usmjeri u okvire dnevno političkih obračuna i diletantizam. Čudimo se sindikatima i građanima koji prosvjeduju, a da najčešće i ne znaju zbog čega, jer da su temeljito pročitali predloženi dokument lako bi uočili da je u mnogim svojim dijelovima konfuzan, necjelovit, površan, a nažalost nerijetko i tendenciozan.

Nije nam ovo ni prva, a ni posljednja reforma obrazovanja. Stoga pozivamo građane na smirivanje tenzija i razboritost. Čemu ultimatumi oko tako važne stvari? Zbog čega se gospodin Jokić plaši proširenja ekspertne radne skupine? Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU pristigle su stotine negativnih recenzija o predloženoj reformi. Stoga držimo da nitko nije dobio mandat da se kocka s tako važnim projektom.

Cjelovita kurikularna reforma potrebna nam je i nužna. No ona prije svega traži širi znanstveni konsenzus. Ako je kurikularna reforma lišena politike, kao što nas uvjerava gospodin Boris Jokić, zbog čega na izradi kurikula povijesti nije sudjelovao nitko s Hrvatskog instituta za povijest ili iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata? Ako tu nema politike, zbog čega se ključni događaji iz moderne hrvatske povijesti prepuštaju različitim interpretacijama? Razvidno je kako u kurikulu povijesti nema osude komunističkih zločina i Titova totalitarnog režima, a nevjerojatno je da u kanonskom popisu literature za hrvatski jezik i književnost nema Marka Marulića, Petra Zoranića, Petra Hektorovića, Marina Držića, Ive Vojnovića ili Petra Šegedina. Zbog čega se umjesto remek-djela hrvatske i svjetske književnosti djeci nameće trivijalna i šund literatura kao književni standard? U Europi nema nijedne države koja bi potcjenjivala svoj nacionalni, vjerski i kulturni identitet. To su temelji i teme oko kojih moramo postići društveni konsenzus.

Stoga, umjesto da se bavimo nepotrebnim prosvjedima, apeliramo na otvorenu i široku raspravu koja će obuhvatiti sve relevantne znanstvene ustanove u Republici Hrvatskoj. Smirivanju društvenih tenzija neće pridonijeti politička i medijska prepucavanja, nego stručna revizija koja bi otklonila metodološke, svjetonazorske i druge dvojbe. Pozivamo ministra Predraga Šustara i saborski odbor za znanost, kulturu i obrazovanje da ne nasjedaju na političke ucjene onih koji svoje partikularne interese stavljaju ispred nacionalnih.

Hrvatska udruga Benedikt

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save