SOA upozorava: Četnički pokret među mladima u Hrvatskoj jača
Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same RH niska, razina terorističke prijetnje se povećala za cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku.
Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) je, i po treći put, na svojim web stranicama objavila javni dokument o svojem radu u prošloj godini i sigurnosnim procjenama o stanju u Hrvatskoj i zemljama u okruženju.
Na izvješću od 40-ak stranica navodi se kako u Hrvatskoj nema izravnih terorističkih prijetnji, ali postoji potencijalni rizik. Osim Hrvatima koji se bore na području tzv. Islamske države, SOA se bavila i huliganima unutar navijačkih skupina.
Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same RH niska, razina terorističke prijetnje se povećala za cijelu Europu pa tako i za Hrvatsku.
Proteklu godinu obilježili su teroristički napadi u Francuskoj i Belgiji, od terorističkog napada na redakciju časopisa Charlie Hebdo 7. siječnja 2015., pariških terorističkih napada 13. studenoga 2015., do napada u Bruxellesu 22. ožujka 2016., izravno povezanih sa širenjem terorizma s islamističkih polazišta. U veljači 2015. u Danskoj je dvoje ljudi ubijeno u napadu vatrenim oružjem inspiriran terorističkim motivima. Tunis i Turska su također pretrpjeli velike terorističke napade.
U ljeto 2015. i RH je bila meta terorističkog čina jer je u Egiptu otet hrvatski državljanin Tomislav Salopek. SOA, navodi se u izvješću, i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka, posebno kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice te utvrdila njegova sudbina. Tijekom 2015. izvršeni su teroristički napadi i u BiH (napad na policijsku postaju u Zvorniku u travnju i napad na pripadnike vojske BiH u Sarajevu u studenom).
Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja, navodi se u izvješću SOA-e.
Radikalizacija u Hrvatskoj, tvrde, nije poprimila šire razmjere, između ostalog i zbog vrlo dobrog ugleda, položaja i integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu. Međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a i dalje zabrinjavaju.
Od 2012. godine oko 900 osoba s područja jugoistočne Europe otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Radi se o osobama koje uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije i Albanije. Većinom se radi o muškarcima koji odlaze u džihad, a u Siriji i Iraku najviše su se priključivali ISIL-u, ali i Al Qaidinoj Al Nusra Fronti. Među osobama koje su otišle na teritorij pod kontrolom ISIL-a ima i žena i djece. Aktivni su na internetu, gdje i promiču svoje ideje.
Bilježi se i povratak džihadista u matične države nakon ratnih iskustava. Iako u RH trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utječući i na RH. Na područje jugoistočnog susjedstva RH vratilo se oko 300 džihadista.
Trenutno se na području pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je ranije živjela. Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije odselili iz RH ili nisu ni živjeli u RH. Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a.
Za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore terorističke organizacije, a koje je vrlo teško otkriti, stoji u izvješću SOA-e.
Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da džihadisti-povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja terorističkih napada.
Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suočena RH je i tranzit osoba, stranih državljana, za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo je posebno izraženo u kontekstu migracijskog vala preko RH. Od početka migracijske krize postojale su indicije da bi se ona mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, što se potvrdilo kada je utvrđeno da su pojedini počinitelji terorističkog napada u Parizu iz studenoga 2015. godine tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.
Hrvatske tajne službe prate i znaju za dobro organizirane ekstremističke grupe, ali i pojedince unutar glavnih navijačkih skupina. Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideoloških polazišta, imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje sigurnosne situacije u RH jer su malobrojni i slabo organizirani, navodi se u izvješću SOA-e. No, pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.
Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled.
Glavni poticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina. Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih događaja.
Na području desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomišljenicima u državama EU. Zbog malobrojnosti neonacističke scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je vrlo malen.
S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomišljenicima.
Posljedice ratnih trauma i neriješenih međunacionalnih odnosa mogu biti plodno tlo za jačanje ekstremizma, navodi se u izvješću.
I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove.
I u 2015. godini više hrvatskih državljana sudjelovalo je u ukrajinskom sukobu kao pripadnici ukrajinskih postrojbi. Do početka 2016. godine je 19 državljana RH otputovalo u Ukrajinu s namjerom da se uključe u oružane sukobe. Početkom 2016. godine u Ukrajini se nalazilo još njih pet.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
