VELIKI INTERVJU: MINISTAR KOVAČ Novi zahtjev Srbiji za EU
Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač dao je intervju za Jutarnji list. Prenosimo dio intervjua.
Za šefa hrvatske diplomacije dr. Mira Kovača posljednji dani bili su izuzetno burni. Do posljednjeg trenutka nije se znalo hoće li Hrvatska dati “zeleno svjetlo” za otvaranje poglavlja 23 i 24 sa Srbijom jer su branitelji tražili odgodu, a od Hrvatske se u međunarodnoj zajednici očekivao konstruktivni pristup. Pregovori su na kraju otvoreni, a na Zrinjevcu su izuzetno zadovoljni što su svi hrvatski zahtjevi prihvaćeni, što obvezuje Srbiju da ih ispuni ako želi ući u EU.
Kovač se pita je li Beograd pokrenuo i istragu o raketiranju Banskih dvora, kada su piloti iz zrakoplova JNA imali zadatak potpuno uništiti političko vodstvo Hrvatske i ubiti predsjednika Franju Tuđmana. Sam Tuđman, koji je bio u društvu Stipe Mesića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Ante Markovića čudom je izbjegao atentat, a krivci, prije svega oni koji su smislili, organizirali i naredili taj napad nikada nisu odgovarali. “Bilo bi normalno da Beograd provede istragu, zar ne?” kaže dr. Kovač.
Kada će početi rad povjerenstva koje će pratiti ispunjava li Srbija obveze nakon otvaranja poglavlja 23 i 24?
– Konstituirajuća sjednica povjerenstva planirana je već za sljedeći tjedan. Objavljeno je koji su sve ministri članovi povjerenstva, a moći će biti pozvane i neke stručne osobe. Cilj rada povjerenstva je monitoring izvršavanja obveza koje Srbija ima otkad su otvoreni pregovori u tim poglavljima. Već ćemo sljedećeg tjedna pozvati srpsku vladu da počne s primjenom obveza.
Kako se zna da će se napredak Srbije ocjenjivati svakih šest mjeseci, koliko često će se sastajati povjerenstvo?
– Najmanje četiri puta godišnje. Utvrđivat će se što je Srbija u poglavljima 23 i 24 napravila u izvršavanju obveza. Jasno je da će to povjerenstvo posebno motriti što Srbija čini na izmjeni zakona o ratnim zločinima koji ima nadležnost i za Hrvatsku, BiH i druge zemlje bivše Jugoslavije.
Koristite riječi ”izmjena zakona”. Dakle, traži se od Srbije da ukine nadležnost zakona nad hrvatskim građanima?
– Upravo tako. Srbija ga mora suspendirati i u konačnici ukinuti. Morat će također omogućiti i žrtvama rata ostvarivanje njihovih prava, a to uključuje i odštetu. Isto tako Srbija se obvezala tragati, zajedno s Hrvatskom, za nestalim i posmrtnim ostacima ubijenih u ratu. Morat će i u potpunosti surađivati s Haaškim sudom, osigurati manjinska prava na način da Hrvati imaju zajamčenog predstavnika u parlamentu. Sve je jasno upisano u prijelaznim mjerilima. Srbija će morati sve to ispuniti ako želi napredovati prema EU. Ako Srbija ne bude izvršavala preuzete obveze, neće moći ući u EU.
Očekujete li da će srpska strana pokrenuti i neke istrage o kojima se do sada nije previše govorilo?
– Umjesto skandaloznog najavljivanja istraga protiv hrvatskih branitelja pitamo se zašto Srbija, recimo, ne procesuira one koji su odgovorni za raketiranje Banskih dvora i za pokušaj atentata na hrvatsko državno vodstvo i predsjednika Franju Tuđmana 7. listopada 1991. Zar to ne bilo bilo umjesno?
Bilo je žestokih reakcija branitelja, tražili su odgodu otvaranja poglavlja, pa sve do izjava da “ova Vlada više nije naša”?
– Mi hrvatske branitelje i njihove udruge u potpunosti razumijemo, njihova zabrinutost je apsolutno opravdana. Posebno nakon prošlotjedne izjave tužitelja za ratne zločine u Srbiji, gospodina Milana Petrovića, o tome da se vrše neke istražne radnje vezane za hrvatske državljane, konkretno za hrvatske branitelje za navodne ratne zločine počinjene na hrvatskom teritoriju. To je za nas apsolutno neprihvatljivo. Poručujemo vlastima u Srbiji da prestanu manipulirati i maltretirati hrvatsku javnost. To unosi nemir među naše branitelje i ujedno nanosi štetu odnosima između Hrvatske i Srbije.
Što se sad očekuje od Srbije?
– Umjesto takvih izjava, očekujemo da prione poslu i počne izvršavati svoje obveze na temelju otvaranja poglavlja 23 i 24. A hrvatskoj pak javnosti, posebno hrvatskim braniteljima, poručujemo da je ova hrvatska Vlada učinila sve što je mogla, jer sada prvi put imamo mehanizam koji je europski i omogućuje da Srbija primijeni sve ono što od nje tražimo. Sada je sve na Srbiji, a Hrvatska će nadzirati njezino ispunjavanje obveza. Ne bude li ih Srbija ispunjavala, sama će sebe blokirati.
Različita tumačenja dolaze i iz SDP-a?
– Zaprepašten sam bezobraštinom bivše Vlade i sadašnje oporbe, posebno SDP-a. Tu mislim ponajprije na njihovog bivšeg ministra pravosuđa i bivšeg zamjenika ministrice Pusić. Pa mi smo zatekli nulu, nije bilo ničeg. Sada govore “trebalo je napraviti ovo ili ono”. Ništa napravili nisu. Kada su Njemačka i Velika Britanija blokirale otvaranje pregovora Srbije s EU, jer su tražile prethodno uređenje odnosa između Beograda i Prištine, Hrvatska je mogla usporedno s time tražiti izmjenu srpskog zakona o ratnim zločinima. Ali, nije! Nije ni ubacila u mjerila za otvaranje poglavlja 23 i 24 sve ono što smo mi sada naknadno uspjeli ugraditi kao prijelazna mjerila. Ova je Vlada ispravila njihove propuste.
Bilo je i različitih reakcija u Bruxellesu, recimo od povjerenika Johannesa Hahna i srpskog premijera Vučića?
– Ne mogu spriječiti gospodina Hahna, ni gospodina Vučića u davanju svakojakih izjava. Ono što je za nas jedino važno je da sada imamo zajedničku poziciju EU koja obvezuje sve nas članice u odnosu na Srbiju. Očekujemo da Srbija te obveze počne provoditi i samo nas to zanima. A srpsku vladu pozivamo da bude racionalna i ne širi kriva tumačenja. Hrvatska je ta koja je sjedila za briselskim stolom i pregovarala, Srbije nije. Naše će tumačenje sadržaja i ispunjenja obveza biti mjerodavno, a ne ono Srbije. Ne bude li izvršavala svoje obveze, Srbija neće moći napredovati prema EU. Hrvatska u svakom trenutku može zaustaviti proces pristupanja Srbije.
Koliko će sve to što se sada događa s otvaranjem poglavlja 23 i 24 utjecati na buduće odnose sa Srbijom?
– Mi želimo stabilne, partnerske odnose. Mi smo za politiku čistih računa, to je jedini pošteni pristup. Ne pristajemo na politiku bajki ili nekog romantizma, a kamoli prijetnji. Želimo čiste račune i zdrave temelje.
Slijedi obljetnica Oluje koja također izaziva različite reakcije iz Srbije?
– Pozivamo srpske vlasti da pokažu poštovanje prema žrtvama rata u Hrvatskoj i hrvatskim braniteljima, da ne provociraju kao što je to bio slučaj prethodnih godina. Očekujemo od gospodina Vučića i njegove vlade civiliziran i dobrosusjedski pristup. Treba podsjetiti da je Oluja bila akcija Hrvatske vojske i hrvatske policije za oslobađanje hrvatskog teritorija. Hrvatske snage nisu ratovale u Srbiji, a srpske snage jesu u Hrvatskoj. To uvijek treba imati na umu. Samo na takvoj osnovi mogu se graditi zdravi međudržavni odnosi u europskom duhu, nalik onima između Francuske i Njemačke.
cijeli intervju pročitajte ovdje.
