ZA DOM NESPREMNI
Stvarno, što to u pozdravu „Za dom spremni“ ima tako strašno da svaki takav pozdrav zatrese cjelokupnu javnost? U redu, ima građana ove zemlje koje taj pozdrav podsjeća na neko ružno vrijeme i izaziva nelagodu. To je sasvim dovoljan razlog na osobnoj razini da ga ne koristimo.
Ali nemoguće ga je poistovjećivati sa „Sieg Heil“ ili „Heil Hitler“, kao što to mnogi čine bez razmišljanja. Riječ je o pozdravu starijem od NDH i ne može se jednostavno tumačiti kao prizivanje, slavljenje ili afirmacija Pavelićeva režima. Možda bi po toj logici valjalo razoriti i Banske dvore jer je u njima poglavnik stolovao.
Glas razuma
Zabranom tog pozdrava, kažnjavanjem kao prekršaja ili čak kaznenog djela opasno upadamo u područje verbalnoga delikta karakterističnog za totalitarne sustave, makar se to danas zove govorom mržnje.
„Za dom spremni“ čut će se više što se na njega žešće obrušavamo i što nekima tako silno smeta. Da se na njega nitko ne osvrće, davno bi odumro. Robert Pauletić nas upozorava kako u Rimu postoje spomen-ploče i veliki obelisk u Mussolinijevu čast i nikoga to tamo ne iritira.
Glas razuma poziva u pomoć povjesničare i zakonodavstvo koje je u vezi s ovim pitanjem neuređeno i nejasno pa onda jedni sudovi presude jedno, a drugi drugo za iste slučajeve. No, tko bi sve mogao nabrojiti zabranjene pozdrave ili pjesme i tko bi mogao uhićivati publiku na stadionima koja pjeva i uzvikuje nepoćudne pjesme i pozdrave? Jalov bi to bio posao, koji bi samo podgrijavao vatru.
Možda bi samo dobro došao jedan zakon koji bi zabranjivao podizanje spomenika i isticanje naziva ulica i trgova, koji na izrazit način simboliziraju bilo ustaški ili jugokomunistčki režim, a, kao što smo vidjeli u srpnju, ima i spomenika koji slave četnički pokret.
Šaka soli u torti
Druga je stvar s onim što smo vidjeli u Kninu na Dan pobjede kad skupina ozbiljnih ljudi maršira u crnim uniformama, pozdravlja fašističkom gestom i pali srpsku zastavu. Kome to treba? U jednoj atmosferi u kojoj je sve odisalo spontanim domoljubljem netko kao da hoće biti superdomoljub, a efekt je nikakav. To je kao da u slavljeničku tortu ubaciš šaku soli.
Takva je demonstracija baš potrebna onima koji preko prošlosti žele kompromitirati sadašnjost, preko NDH Republiku Hrvatsku, a kojima je svaka Hrvatska jednako nepodnošljiva.
Uzvikivali ovo ili ono, dokle god se strasno budemo vezivali uz propale režime i ideologije, dokle god stvaramo razdor među građanima, dokle god čak i kriminalce dijelimo na naše i njihove, sve dotle ćemo biti nespremni i za dom, i za domovinu, i za državu.
Autor: Josip Jović/slobodnadalmacija.hr
1 comment
Bravo gospodine Joviću ,koliko od srca osjećam da bih ako triba za dom bila spremna i život dati,utoliko mi je ža ća im dajemo da nam od gušta pripisuju samo ono ća ne vridi,ali kune uvik,nisu ustaške samo neka ih ća veće u takuin ☺