Dokad će trajati diskriminacija Hrvata s prebivalištem izvan RH, kojima je glasovanje praktički onemogućeno?!
Foto: fah
Više od 400.000 državljana koji prebivaju izvan Hrvatske ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju “registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.
Ivan Munjin jučer na konferenciji za novinare koju je organizirala Udruga U ime obitelji upozorio na diskriminirani položaj Hrvata s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, kojima je glasovanje praktički onemogućeno, budući da moraju dugo putovati ili čekati satima u redu kako bi ostvarili svoje biračko pravo, kao što je redovito slučaj u Mostaru.
“Krajnje je vrijeme da se omogući dopisno i elektroničko glasovanje za naše državljane izvan RH, što preporučuju i Vijeće Europe, Europska unija i Venecijanska komisija. Tražimo od novog saziva Sabora i svih stranaka da prekine ovo agoniju naših birača koja predugo traje”, zaključio je Munjin.
Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a žele glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu trebaju prvo zatražiti aktivnu registraciju. Birači bez prebivališta u RH, koji su pak podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, po službenoj dužnosti će se aktivno registrirati i uključiti u popis birača (prema adresi prijavljenog prebivališta u inozemstvu) za predstojeće izbore.
Ukoliko na dan izbora žele glasovati izvan svog mjesta prebivališta odnosno pripadajućeg diplomatsko-konzularnog predstavništva, glasači mogu zatražiti promjenu podatka o mjestu aktivne registracije (drugo diplomatsko-konzularno predstavništvo odnosno mjesto u Republici Hrvatskoj).
Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.
Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora, smanjen je 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.
„SDP nas je stjerao u kut. Nismo mogli dopustiti da ne budu donesene promjene Ustava, čime bi bio zaustavljeni put Hrvatske u EU samo zato što ne pristajemo na dva zastupnika manje. Što su dva zastupnika manje u odnosu na EU“ , tvrdili su članovi HDZ-a novinarima tada, a to tvrde i danas.
Čelnici SDP-a i HDZ-a dogovorili su da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru.
Gotovo sve europske i američke zemlje imaju glasovanje dijaspore
Čak 115 država svijeta (a broj stalno raste) omogućilo je glasovanje svojim dijasporama (16 zemalja Amerike, 20 Azije, gotovo sve europske, 10 zemalja na Pacifiku).
Pravo glasovanja dijaspori uveli su tako među ostalima: Indija 1950., Francuska 1975., Španjolska 1978. Švicarska 1989., Austrija 1990., Argentina 1993., itd. Metode glasovanja su različite. U 79 zemalja dijaspora može glasovati samo fizičkom nazočnošću, u 47 zemalja glasovanje je omogućeno dopisno, recimo u Italiji, Sloveniji, te BiH, da nabrojimo nama najbliže, a u čak 16 zemalja glasovanje je moguće zastupanjem druge osobe.
Također, mnogo je primjera elektroničkoga glasovanja – od Australije, Kanade, do Italije, Estonije, Njemačke, Francuske, Finske, Švicarske itd.
Mnoge države svjesne su koliko im znači dijaspora, a posebice u ekonomskom smislu. U hrvatskom kontekstu, Hrvati iz dijaspore godinama šalju milijarde dolara/eura. Sve ostale investicije su daleko iza nje.
Izvor: narod.hr
1 comment
Ja sam bio uvjeren da je taj Milanovićev zakon promijenjen naravno na bolje !!!???