HASANBEGOVIĆA ZA MINISTRA Plenković pod velikim pritiskom: U igri su dva nova imena!
Screenshot/N1
Hasanbegovićevo ponovno imenovanje ministrom kulture već je sada uznemirilo duhove te mu je šef HDZ-a zbog velikog pritiska ponudio alternativu na koju ovaj ne pristaje, donosi portal Dnevno.hr.
Postizborni pregovori koji se vode između Mosta i HDZ-a izgledaju poput filma koji smo već gledali, doduše ovoga puta u nešto blažoj verziji jer rezultati izbora jasno su pokazali tko je jača snaga u ovoj igri moći. No, osim ovih ključnih pregovarača, u priču oko sastavljanja vlade uključili su se i predstavnici nacionalnih manjina, a poput reprize najglasniji među njima ponovno je predstavnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac koji je predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću preko medija poručio da neće sudjelovati niti će podržati vladu u kojoj će sjediti Zlatko Hasanbegović, čovjek kojemu pravo na to među ostalim daje i broj osvojenih preferencijalnih glasova, a koji je pažnju javnosti skrenuo na sebe onoga trenutka kada je postao ministar kulture te se obračunao s parazitskim udrugama čija je glavna uloga iscrpljivanje državnog proračuna. Tim potezom, ali i jasno izrečenim stajalištima, Hasanbegović je kupio srca mnogih građana, a čini se kako je toga duboko svjestan i sam Plenković koji je Pupovcu poručio da on neće kadrovirati vladu. Isti stav iznio je i tehnički ministar kulture kao i mostovac Miro Bulj.
Dnevno.hr navodi da se po HDZ-ovim kuloarima priča, da je Plenković svjestan snage Zlatka Hasanbegovića te ga je zato kroz medije javno zaštitio da se već u startu ne zamjeri biračima. Ali s druge strane, stanje u stranci i nije tako idilično jer Plenković ne samo da je pritisnut od strane manjinaca, već je svoje stajalište o Hasanbegoviću kao članu buduće vlade iznio i šef Centra Simon Wiesenthal i lovac na naciste Efraim Zuroff. Dotični je u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu ustvrdio kako se nova hrvatska Vlada mora suprotstaviti političarima koji pokušavaju rehabilitirati fašistički režim u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskoga rata, pri čemu se obrušio na Hasanbegovića kazavši za njega kako ‘ni u teoriji ne smije biti u vladi države članice EU’, a njegov stav navodno dijele i europski oci kojima će Plenković prije ili kasnije morati polagati račune.
U skladu s time pokušao je ubiti dvije muhe jednim udarcem pa je Hasanbegoviću ponudio mjesto šefa saborskog odbora za kulturu, na što tehnički ministar ne pristaje te je, kako doznajemo, spreman javno upitati Plenkovića u čemu je problem oko njegova imenovanja ministrom kulture. U međuvremenu previranja u HDZ-u prepoznali su i pravaši, odnosno vodeći u HSP-u, čiji se šef Danijel Srb povukao iz političkog života te pozivaju Hasanbegovića da ih preuzme i povede u bolju budućnost. No, Hasanbegović je tip koji se neće povući bez borbe, tvrde to oni koji ga poznaju, a potporu u tome ima i od Bože Petrova čovjeka s kojim je dok je vladao ministarstvom kulture uspostavio odlične odnose te se nada njegovoj zaštiti. Dok se Hasanbegović nada, Plenković već kontaktira alternativna imena koja bi mogla preuzeti ovo ministarstvo. Jedan od potencijalnih kandidata za ovu evidentno atraktivnu fotelju tako je savjetnik RH za kulturu Andro Krstulović Opara, dok je drugo ime ono Dubravke Šuica koja je izrazito bliska s novim šefom Hrvatske demokratske zajednice i čije se ime u kazališnim krugovima sve ozbiljnije spominje u tome kontekstu.
I dok biografija Krstulovića Opare obiluje zanimljivostima koje bi mogle objasniti njegovo imenovanje, u Šuičinoj biografiji nešto je zanimljiviji raskošan popis imovine. Naime, povjesničar umjetnosti i arheolog Opara studij je završio u Zagrebu, gdje je potom u diplomatskoj službi proveo deset godina. Želja za povratkom u rodni Split bila je jača od karijere u diplomaciji pa se posvećuje povijesti umjetnosti, zaštiti kulturne baštine i identiteta. Kao konzervator brine o baštini svoga kraja, zaposlen u Konzervatorskom odjelu u Splitu od 2002. do 2008. godine, kada preuzima dužnost ravnatelja Muzeja Ivana Meštrovića, institucije koja upravlja i skrbi o Galeriji Meštrović i kompleksu Crikvine-Kaštilac u Splitu, Atelijeru Meštrović u Zagrebu i Crkvi Presvetog Otkupitelja kod Otavica. Prebacuje sjedište te nacionalne muzejsko galerijske ustanove iz Zagreba u Split i oživljava djelatnost Muzeja Ivana Meštrovića u Otavicama. Europarlamentarka HDZ-a Dubravka Šuica politiku je itekako dobro iskoristila. Osim što se isprofilirala u jednu od najpoznatijih žena svoje stranke, karijeru gradi u EU parlamentu čime su joj primanja prilično podebljana. U podatcima iz njezine imovinske kartice krije se vila na Pločama u Dubrovniku koja je u vlasništvu njezine obitelji. Nadalje, spominje se ondje i kuća u Cavtatu, na Pelješcu te stan u Lapadu. Stan Šuica posjeduje i u Zagrebu, a vikendicu ima u BiH, konkretnije u Risovcu. U imovinskoj kartici krije se i jahta vrijedna 500 tisuća američkih dolara, ali i vinograd te šuma. Uz to ova profesorica engleskog jezika za razliku od mnogih kolegica iste struke posjeduje čak dva automobila. Vrijedi spomenuti kako je do 2000. godine živjela sa suprugom pomorskim časnikom i kćerkom u stanu na Gružu od oko 60-ak četvornih metara, navodi Dnevno.hr.
