“ZELENO”, BRŽE I JEFTINIJE – BUDUĆNOST POMORSKOG PROMETA DOLAZI IZ HRVATSKE!
Tvrtka iCat najavljuje skori početak plovidbe
Projektu ekorazvoja „Mljet – prvi zeleni otok na svijetu“ svoj doprinos dat će i mlada zagrebačka tvrtka iCat. Naime, NP Mljet potkraj prošle godine raspisao je natječaj za gradnju triju električnih brodova. Zadovoljivši sve uvjete, iCat u suradnji s tvrtkom Riva iz Šibenika potpisuje ugovor za gradnju s NP-om Mljet, koji je odobrila Vlada Republike Hrvatske.
Riječ je o brodu naziva „babyCat“, koji u okoliš ne emitira nimalo štetnih emisija plinova. „babyCat“ je kompozitni katamaran koji integriranom solarnom elektranom na krovu broda i baterijskom bankom u trupovima osigurava dovoljno energije za cjelodnevnu plovidbu. To su ujedno bili i osnovni kriteriji na natječaju pa krenimo od početka:
Prilikom projektiranja broda dva su osnovna cilja postavljena kao glavne odrednice projekta:
1. Da se organizacija prostora prilagodi putnicima, a ne obrnuto, imajući pritom u vidu da je riječ o kratkim izletničkim putovanjima.
2. Da brod bude energetski visoko učinkovit, smanjujući time ovisnost o vanjskim izvorima energije, odnosno težeći tome da brod bude energetski neovisan
I upravo tim redom kao što je nabrojano započeo je dizajn broda.
Upravljačka kabina smještena je na prednjem dijelu broda radi sigurnosti plovidbe jer se brod kreće mljetskim jezerima uz mnoštvo kupača. Sam putnički prostor nema vizualnih barijera i podređen je uživanju u plovidbi. Otvaranjem svih bočnih ploha željelo se postići prirodno strujanje zraka, a spriječiti efekt staklenika koji se javlja kod krovnih konstrukcija s izraženim bočnim prelucima. Krov u potpunosti prekriva putnički prostor uz blag nagib prema pramcu, odnosno krmi. Time se željelo zaštiti putnike od pokoje kapi kiše i jakog sunca, dok se zaštitnim navlakama skupljenim ispod krova u slučaju jače kiše u potpunosti zatvara putnički prostor.
Na brodu je moguće smjestiti 54 putnika, 6 osoba u invalidskim kolicima ili 16 bicikla. Po potrebi putnički prostor je moguće reorganizirati u kratkom vremenu te ga pretvoriti u multimedijski prostor, restoran, ili business klasu. Stolice su izrađene od mrežaste tkanine, što je prilagođeno ljetnom periodu plovidbe eliminirajući neudobnost uslijed visokih temperatura.
Plovidbom na elektropogon jedina buka na brodu su šum vjetra, mora i zvuk cvrčaka s obale. U krovu broda integrirana je solarne elektrana snage 7,4 kW koja tijekom ljetnih mjeseci osigurava autonomiju plovidbe od 8 sati. Osim elektrane, brod ima i baterijsku banku od 54 kWh koja se nalazi u trupovima broda i u mogućnosti je osigurati dodatnih 8 sati plovidbe. Time je osigurana autonomija plovidbe od 16 sati bez nadopunjavanja. Predviđena brzina plovidbe je 5 čvorova, uz maksimalnu brzinu 8 čvorova.
Kako je sve počelo
Tvrtka iCat nastala je na istoimenom projektu „iCat“ – island catamaran, koji je stariji brat od „babyCat“ brodova. „iCat“ je tehnološki superiorniji katamaran nastao kao reakcija na postojeće stanje u pomorskom prijevozu na Jadranu. Jedan do dva isplova dnevno odlike su trenutnog modela prijevoza, a cilj je pretvoriti to u cjelodnevnu plovidbu s učestalim isplovima i ekonomski održivom poslovnom modelu. I dok „iCat projekt“ čeka svoju realizaciju skupljajući pritom nagrade i priznanja kao što su: nagrada Zabe za najzeleniji projektu u 2015. godini, predstavljanje projekta EU komisiji kao primjer flag-ship projekta ili predstavljanje na Bloomberg pitchu, tvrtka nastavlja razvoj poslovanja u ostalim segmentima. Trenutno zapošljava troje ljudi i otvara nova radna mjesta, surađujući istovremeno s većim brojem vanjskih suradnika. Projektiranje, consulting, pregledi brodova neke su od aktivnosti koje iCat pruža, a u skoroj budućnosti predviđa i otvaranje proizvodnog pogona u zagrebačkoj regiji.
I na kraju želje iCat-a su da se ekonomični, prostrani i „zeleni“ brodovi poput „babyCata“ i „iCata“ prošire diljem Jadrana, doprinoseći time kvaliteti života i turističkoj ponudi Hrvatske. Uvođenje takve vrste prometa imalo bi nebrojene pozitivne posljedice ne samo na očuvanje hrvatskih prirodnih bogatstava, nego i na hrvatski turizam, naseljavanje otoka te naposljetku životni standard građana.
Izvor: ovdje
