OTVORENO Milijan Brkić: I ja sam na popisu; Srbi sve svoje poraze nastoje prikazati kao ratni zločin!
Hoće li nakon uhićenje desetorice časnika HVO-a iz Orašja uslijediti stotine novih optužnica? Je li na popisu stvarno 640 hrvatskih branitelja? Tko je i zašto predavao ogromne količine povjerljivih dokumente stranim državama? Kako Hrvatska treba reagirati na neselektivna privođenja branitelja? Je li ugrožena nacionalna sigurnost? To su neka od pitanja na koja su uredniku i voditelju Mislavu Togonalu odgovore dali zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, ministar pravosuđa Ante Šprlje (Most), ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor i Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest.
Mislim da je u Hrvatskoj postignuta visoka stupanj suglasja što se tiče ratnih zločina. Svaka žrtva i počinitelj zaslužuju pristup bez selektivne primjene, izjavio je zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Moramo podsjetiti da su prvu knjigu Hrvatske samostalnosti napisali hrvatski branitelji i u Hrvatskoj i u BiH ne možemo to razdvojiti. Što se tiče slučaja, kazao je Brkić, unazad nekoliko godina bilo je isto tako uhićenja hrvatskih branitelja i u Livnu, Čapljini, Mostaru i središnjoj Bosni.
Brkić smatra da Srbi sve svoje ratove koje su izgubili nakon poraza nastoje pokazati kao ratni zločin. Istaknuo je kako Hrvatska neće odustati od podupiranja Bosne i Hercegovine na njezinom putu u Europsku uniju. Hrvatska ide partnerski prema BiH kao susjednoj državi. Političke elite moraju shvatiti da je euroatlantski put jedini pravi put za BiH.
Upozorio je kako Hrvatska i BiH imaju više zajedničkih interesa, a kao ključne je izdvojio sigurnosni aspekt od preko tisuću kilometara granice te onaj ekonomski u obliku velike robne razmjene. Na pitanje nalazi li se i on na popisu hrvatskih branitelja koji bi mogli biti uhićeni u BiH odgovorio je potvrdno te je istaknuo kako se ne boji jer je spreman podnijeti tu žrtvu ako je ona za dobrobit Hrvatske.
SDP-ov Peđa Grbin smatra da Hrvatska sada treba napraviti sve kako bi pružila maksimalnu pomoć svojim građanima. Obveza je Hrvatske toliko više što se to događa u BiH gdje su Hrvati konstitutivni narod. RH je u veljači 1996. sa Federacijom BiH potpisala međunarodni ugovor o pružanju pravne pomoći, istaknuo je. Jedna od tih obaveza je i dostava dokumentacija u kojima jedna članica traži od druge.
Međutim, Grbin je podsjetio da su proteklih nekoliko godina uočili kako iz BiH dolaze najblaže rečeno čudne optužnice. Upozorio je kako moramo razlikovati dvije vrste optužnica. One koje se pokreću zbog kaznenog dijela ratnog zločina koje su individualizirane (…) od onih optužnica kojima se stavlja na teret udruživanje na zločinački poduhvat Hrvatima koji su u sklopu hrvatske vojske djelovali na teritoriju BiH.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je kako će Hrvatska pružiti pravnu pomoć svim uhićenim Hrvatima u BiH. Oni koji nemaju novaca za odvjetnike i koji su dobili odvjetnike po službenoj dužnosti, oni će dobiti odvjetnike i trudit ćemo se da to budu stvarno dobri odvjetnici. Upozorio je i kako je ministarstvo uočilo nije uhićen niti jednog Bošnjak, iako se ispočetka i neke od njih sumnjičilo. Neću reći da je to politička optužnica ali je činjenica da su neki ljudi isključeni, a hrvatski državljani nisu.
Postoje dva pristupa Domovinskom ratu, istaknuo je Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest. Ja zastupam da je to bio opravdani i obrambeni rat. Po toj logici ne moramo ništa skrivati pa ni dokumente. S druge strane, kazao je, postoje i oni s nečistom savjesti koji žele tu dokumentaciju uništiti. Lučić je protiv selektivnog korištenja te dokumentacije. Istaknuo je i kako je siguran da je velika većina generala, zapovjednika i vojnika u ratu radila časno te da se nemaju čega bojati.
Nazor je sadašnje optužnice usporedio s onima iz Drugog svjetskog rata, te je kazao kako se uhićenjem žele postići ratni ciljevi iz devedesetih koji zbog poraza nisu uspjeli. Pokušavaju sada iz Orašja ljude iseliti i tako postići ratne ciljeve. Na optužbu Ljube Ćesića Rojsa da je on preselio dokumentaciju iz Mostara u Zagreb od kud je onda ona slana neselektivno na razne strane što je rezultiralo neselektivnim optužnicama, Lučić je odgovorio da su te optužbe besmislene te da je on nekom greškom svojevremeno dobio čin generala koji nije u stanju obnositi i sada sramoti i taj čin i Hrvatsku vojsku.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor optužbe je nazvao besmislenima. Podsjetio je da je njegov centar gradivo preuzeo 2009. te da je pisanu dozvolu za izradu preslika nadležno ministarstvo pravosuđa. Istaknuo je kako je od 2000. do 2009. preslikano i kopirano gotovo 100 tisuća stranica dokumenata. Jednostavno kad je riječ o istraživanju zločina to su stvari koje se nisu mogle izbjeći. Želio bih naglasiti ovi dokumenti su vrlo važni oni sprječavaju reviziju povijesti. Nazor je naglasio kako su upravo ti dokumenti već sada pomogli ljudima koji su prije bili optuženi u BiH.
Tijekom emisije gosti su više puta istaknuli kako je važno da se u ovom trenutku zaborave političke obojanosti jer je ovo pitanje od nacionalnog interesa. Tek na samom kraju emisije Peđa Grbin izjavio je kako se ovakve optužnice podižu već posljednjih 15 godina a da o njima sada govorimo samo zato jer su koincidirale sa posjetom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini i samo zato što se predsjednik naše Vlade našao uvrijeđenim. Žao mi je što reakcija Vlade RH nije bila odgovarajuća njegovoj uvrijeđenosti, zaključio je saborski zastupnik SDP-a. Na njegovu izjavu brzo je reagirao povjesničar Ivo Lučić. Ja sam protiv politizacije. Bosna i Hercegovina je vitalni interes Republike Hrvatske i stvari se ne mogu gledati s ovakve jedne stranačke pozicije.
Podsjetimo, za petak je sazvana zatvorena sjednica Odbora za pravosuđe na kojoj će se raspravljati o pravosudnoj suradnji Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom.
OVDJE možete pogledati cijelu emisiju.
Izvor: HRT
