Sveta Barbara
Današnja zaštitnica, sveta Barbara, djevica i mučenica, izuzetno je omiljena svetica u vjerničkom puku, iako se o njezinom životu i smrti pouzdano zna vrlo malo. Prema predaji rođena je u III. stoljeću u Heliopolisu (Egipat) ili u Nikomediji (Mala Azija). Ime joj se spominje u VII. stoljeću a štuje se, osobito na Istoku, od IX. stoljeća.
Legenda govori da je bila lijepa i pametna kći Dioscorusa, bogatog trgovca purpurom, koji je za nju sagradio kulu s dva prozora, gdje su je budno čuvali da joj se netko ne bi približio. Zanimala se za kršćanstvo i o tome pisala crkvenom ocu Origenu, koji ju je nazvao „Aleksandrijskom mudricom“ i poslao joj svećenika Valentina. Valentin ju je, prerušen u liječnika, poučio u vjeri i krstio. Nakon toga je na kuli probila i treći prozor, kako bi je tri prozora podsjećala na tajnu Presvetog Trojstva, a na vratima je dala uklesati znak križa. Kad je za to doznao njezin otac, predao ju je vlastodršcima koje su je podvrgli strašnim mukama. Na kraju joj je sam otac odrubio glavu i nakon toga poginuo od udarca munje. Dogodilo se to po nekima oko godine 290, za vrijeme vladavine cara Maksimijana.
To je samo jedna od mnogobrojnih legendi koje su se stoljećima širile o Barbari. I pored malo pouzdanih povijesnih podataka, pobožni kršćanski osjećaj pod okriljem Svetog Duha sigurno se ne vara štujući i zazivajući u pomoć svetu Barbaru. Uvrštena je među 14 velikih svetih pomoćnika u nevoljama, a kršćanski puk zaziva je osobito kao zaštitnicu dobre smrti. Nedavno smo pisali o mladom poljskom svecu Stanislavu Kostki koji je štovao svetu Barbaru i osjetio njezin moćni zagovor u teškoj bolesti, a ukazala mu se u pratnji dvaju anđela. Od srednjeg vijeka Barbara je jedna od najomiljenijih i najviše slikanih svetica, a njezini najčešći simboli su kalež s hostijom i kula s tri prozora. U nekim zemljama odrežu na blagdan svete Barbare grančicu s trešnje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Zazivaju je za velikog nevremena kao zaštitnicu protiv udara groma te protiv eksplozija, bombardiranja, vatre i oluje. Zaštitnica je rudara, vatrogasaca, graditelja, topnika, mučenika, zatvorenika, zvonara, minera, razminirača, oružara, puškara, inžinjeraca, proizvođača vatrometa, ljevača, arhitekata, lađara, pivara, tesara, geologa, matematičara, grobara, klobučara, mornara, zidara, talioničara, kamenorezaca, crepara, pokrivača krovova, vodara, kitničarki, Sirije, skladišta municije, skladišta, robnih kuća i tvrđava te mnogih naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta i hrvatskih krajeva (Rude kod Samobora, Velika Mlaka kod Velike Gorice, Zagreb-Rebro, Zagreb-Vrapče, Draž u Baranji, Mrzović kod Đakova, Jakšić, Sladojevci kod Slatine, Bedekovčina, Vrbovo kod Hrašćine, Carevdar kod Križevaca, Prugovac kod Kloštra Podravskog, Kunovec kod Koprivničkog Ivanca, Natkrižovljan kod Cestice, Vrh kod Draganića, Raša, Kostrena, Privlaka, Knin-tvrđava, Šibenik, Trogir, Zaostrog kod Gradca, Vareš Majdan, Breza, Beočin). Sretan imendan želimo svim našim Barbarama i Baricama!
Izvor: zupajastrebarsko.hr
