UGLEDNI AMERIČKI LIST: Hrvatska i Srbija trebaju podijeliti BiH da spriječe rat!
Analitičar prestižnog lista Foreign Affairs Timothy Less predlaže kontrolirani raspad država u okruženju kako bi se očuvao mir u ovom dijelu Europe. Donosimo pregled teksta.
Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama “onih drugih”. Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije, prenosi Klix.ba.
Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjem desetljeću zamijenila mekša Europska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Europskoj uniji riješiti mnoge probleme.
Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama “onih drugih” teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizirane i decentralizirane vlasti. Zbog toga Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.
Rusija dodatno komplicira situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi, ona sudjeluje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori potiče pobunu protiv proeuropske vlade.
Turska njeguje odnose s Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina je pridobila nekoliko vlada kroz povoljne kredite, rušeći tako europske ponude koje zahtijevaju veće uvjete kao što su unutardržavne reforme.
Građani bez obzira na etničku pripadnost sve češće žestoko protestiraju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovirali separatizam.
Najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminira nesrbe u tom entitetu.
Uzastopni neuspjeh Europske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organiziranju referenduma o nezavisnosti.
Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.
Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu stroži prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi se Europa htjela do kraja uplesti u balkanske probleme, ali nitko u Bruxellesu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.
Rješenje?
Ono što preostaje, piše Less, je da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Europa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.
Za taj proces potreban je Washington jer je Europa podijeljena. Sjedinjene Američke Države bi kratkoročno trebale podržati fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.
Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dio originalnih država.
U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporna područja trebala bi se otcijepiti od svojih originalnih država i spojiti sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio s Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova s Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorija mogla bi postati dio proširene Srbije.
Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.
Europa i SAD će potom, u partnerstvu s Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države s novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.
Proces kontroliranog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontroliranog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.
Izvor: direktno.hr
