ARBITRAŽNI SPOR: Pročitajte nekoliko najvažnijih činjenica o cijelom slučaju
Foto: Fah
MOL je dobio arbitražni spor protiv Hrvatske u Genevi. Arbitraža je pokrenuta u studenom 2013., a MOL je kao vlasnik 49 posto dionica Ine tvrdio da Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka iz 2009.
Hrvatska Vlada odlučila je u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL, izvijestio je novinare u subotu navečer u Zagrebu predsjednik Vlade Andrej Plenković.
13 godina od početka privatizacije INA-e
Privatizacija INA-e počela je u srpnju 2003. godine, kada je nakon natječaja u kojemu su u uži izbor ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnfet, koji je ipak odustao od konačne ponude, Vlada Ivice Račana 25 posto plus jednu dionicu INA-e prodala MOL-u za 505 milijuna dolara.
Od tada je MOL postupno povećavao svoj vlasnički udio, dok su se tenzije između mađarske kompanije i hrvatskih vlasti postupno povećavale zbog niza razloga, među ostalim, upravljačkih prava, plinskog poslovanja i sisačke rafinerije.
Arbitraža u Washingtonu još traje
Plenković je kazao i kako će odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu biti donesena, prema informacijama koje ima, do kraja iduće godine.
Prvu je protiv Hrvatske 2013. pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo mađarski MOL koji tvrdi da je izgubio najmanje tri mlijarde kuna jer hrvatska strana u Ini nije poštovala ugovor iz 2009. koji je s Mađarima sklopila Vlada Ive Sanadera.
Hrvatska je u vrijeme Vlade Zorana Milanovića uzvratila 2014. protutužbom u kojoj tvrdi da hrvatska strana trpi štetu zbog ugovora Sanaderove Vlade kojim su Mađarima dana upravljačka prava iako nisu imali većinski paket dionica.
Mađarski MOL u Ini ima 49,08 posto dionica, a Republika Hrvatska 44,84 posto.
Dvije arbitraže bile su razlog nesuglasica između HDZ-a i Mosta nezavisnih lista u prošlom mandatu, koje su na kraju dovele do pada vlade Tihomira Oreškovića.
HDZ je tražio da se obje arbitraže prekinu, no Most se tome žestoko protivio, tvrdeći da je riječ o nacionalnom interesu.
Što je Ivan Vrdoljak govorio o arbitražnom sporu s MOL-om?
Na Arbitražnom sudu Međunarodne trgovačke komore u Parizu u kolovozu 2014. počela je pravna borba za Inu – postupak na osnovi Vladine tužbe protiv MOL-a.
Hrvatska, na čelu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, tražila je raskid svih Sanaderovih ugovora s mađarskim MOL-om o upravljanju Inom, jer ih je smatrala nezakonitim. Najjači argument za to je tad bila pravomoćna presuda Ivi Sanaderu za uzimanje mita od predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, nakon čega su upravljačka prava prepuštena Mađarima.
“Najbolje rješenje je da mi kupimo naše dionice od MOL-a, a da to ne ide u javni dug, i da nam iste te institucije zapadnog svijeta pomognu u financiranju tog mostnog kredita koji bi mogao osigurati da mi, u slučaju nedogovora s kolegama iz MOL-a, to otkupimo. Sva ostala rješenja možda ne budu loša, ali su manje dobra nego ako Hrvatska vrati vlasništvo nad Inom koju je prodao Sanader i HDZ prije nekoliko godina”, rekao je Vrdoljak u kolovozu 2014. godine.
Dominic Koefner, potpredsjednik korporativnih komunikacija MOL-a oštro je reagirao 2014. na istup ondašnjeg ministra Vrdoljaka, ustvrdivši da su predstavljene brojke pogrješne te da je ministar naštetio ugledu Ine. Ministarstvo i Vrdoljak pozvali su se između ostalog na studiju gospodina Umičevića, “čija se neovisnost treba staviti pod znak pitanja. MOL grupa smatra da je ta studija, koju MOL uopće nije vidio, sramotna naručena umotvorina, potpuna bezvrijedna pred bilo kojim nezavisnim sudom”, naveo je Koefner.
Ministarstvo gospodarstva Ivana Vrdoljaka naručilo je, za potrebe službenih postupaka Republike Hrvatske protiv mađarskog MOL-a, studiju o poslovanju Ine i platilo je deset i pol milijuna kuna, a zatim je nije koristilo u tim postupcima. Provođenje analize poslovanja Ine Vlada je dodijelila tvrtkama grupacije A. T. Kearney i Oil and Gas Consulting Internationalu (OGC) koji je u vlasništvu Jasminka Umičevića.
“Prosječni troškovi tužitelja su 4.437.000 dolara, a tuženika 4.559.000 dolara (to se odnosi za naknade za rad i troškovi pravni zastupnika, vještaka i svjedoka).”, napisao je 12. svibnja 2016. Luka Mišetić na Twitteru kao odgovor Karamarku nakon što je prvi potpredsjednik Vlade prozvao konzultantsku tvrtku Squire Patton Boggs koja savjetuje Hrvatsku u arbitraži u sporu s MOL-om.
A što je govorio Tomislav Karamarko?
U mandatu premijera Tihomira Oreškovića, HDZ i Most suprotstavljeni su gledali arbitraže INA – MOL, pri čemu je čelnik Mosta Božo Petrov javno kritizirao Tomislava Karamarka zbog njegova prijateljstva s Jozom Petrovićem, konzultantom MOL-a. Karamarko nije krio da mu je Petrović godinama prijatelj.
Karamarko se zalagao za povlačenje iz arbitražnih postupaka i to obostrano. Upozorio je kako u slučaju nepovoljnog ishoda arbitražnih postupaka Hrvatskoj prijeti šteta koja se broji u milijardama kuna. Pritom nije zanemariv podatak kako svake godine skupo plaćamo i odvjetničko društvo koje zastupa Republiku Hrvatsku u tim postupcima, naglasio je Karamarko.
Petrov je pak komentirao da ne prihvaća nikakve ultimatume: “Nama je vrlo jasna situacija oko Ine, imamo razloga za optimizam u arbitraži, u ovom trenutku bi bilo pogubno za Hrvatsku izlaziti iz arbitaže”.
Plenković: Ina je za Hrvatsku strateška kompanija
Plenković je u subotu kazao kako su razmatrane najbolje opcije za budućnost INA-e i u kontekstu zaštite nacionalnih interesa, a i pitanja energetske sigurnosti Hrvatske.
“INA je za nas strateška nacionalna kompanija. Stoga će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv, a koji u konačnici neće povećati javni dug RH”, rekao je Plenković.
Vlada se snažno protivi takvoj odluci Arbitražnog suda i razmatramo s našim pravnim savjetnicima sve pravne opcije kako bismo osporili ovu odluku, rekao je Plenković.
Kazao je kako će odluka pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu biti donesena, prema informacijama koje ima, do kraja iduće godine.
Kao što sam nekoliko puta isticao, i u vrijeme izborne kampanje i nakon preuzimanja dužnosti prdsjednika Vlade, razmatrali smo najbolje opcije za budućnost INA-e. I u kontekstu zaštite nacionalnih interesa, a i pitanja energetske sigurnosti Republike Hrvatske, INA je za nas strateška nacionalna kompanija, rekao je.
“Inzistirat ćemo da Ina investira u istraživanje, proizvodnju i preradu i zadrži sve osobine moderne, vertikalno integrirane kompanije. To znači projekte i u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, upravo kako je to predviđeno i dioničarskim ugovorom”, rekao je Plenković u listopadu ove godine.
Ina mora svojim investicijama biti jamac energetske sigurnosti i stabilnosti Hrvatske, naglasio je te dodao kako očekuje da MOL “prema Ini postupa kao odgovoran strateški partner i razvija sve dijelove Ine u skladu s potpisanim ugovorima i dobrom poslovnom praksom”. “Nikako nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a”, poručio je Plenković.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
